Ako je vaš ukupan broj bodova na testu 15 ili više, trebali biste prekontrolirati vrijednosti šećera u krvi kako biste ustanovili imate li šećernu bolest bez simptoma, kažu u HZJZ-u
SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI
Ispunite test i otkrijte koliko ste pod rizikom za šećernu bolest
Šećerna bolest u zemlji i svijetu posljednjih desetljeća postaje globalni javnozdravstveni problem. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, u svijetu je trenutno 537 milijuna oboljelih u dobi od 20 do 79 godina, dok procjene za Republiku Hrvatsku govore o više od pola milijuna oboljelih. U CroDiab registru u 2022. godini sveukupno je registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću od čega je 333.856, odnosno 86% pacijenata koristilo primarnu zdravstvenu zaštitu. Prema evidenciji CroDiab registra, pregled godišnje dijabetičke kontrole učinilo je 58.050 pacijenata, odnosno 14,95% prevalentne populacije osoba sa šećernom bolešću evidentirane u CroDiab registru, kažu u u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
POGLEDAJTE VIDEO Kako prepoznati znakove bolesti:
Pokretanje videa...
01:12
- Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset drugu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023. godine je 'Dostupnost zdravstvene zaštite' - dodaju.
Objavili su i Upitnik za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 koji možete ispuniti OVDJE i saznati koliko ste pod rizikom od razvoja ove bolesti.
- Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja - savjetuju u HZJZ-u.
Napominju kako se na dob ili genetsku predispoziciju ne može se utjecati, ali može na ostale čimbenike koji utječu na sklonost razvoju bolesti, to su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
