Hugh Sebag Montefiore: Enigma

Golemi interes kritike i javnosti izazvala je nedavna premijera filma The Imitation Game, djela posvjećenog potresnoj sudbini Alana Turinga, briljantnog znanstvenika koji je uvelike pridonio savezničkoj pobjedi u ratu, da bi se nakon Drugog svjetskog rata našao na udaru britanskih vlasti jer je bio homoseksualac.

Umjesto počasti i slave, Turing je uhićen i prijetilo mu se prisilnom kemijskom kastracijom, zbog čega je odlučio okončati svoj život u 42. godini.

Turingova sudbina detaljno je opisana u upravo objavljenoj knjigi ENIGMA britanskog pravnika i  povjesničara Hugha Sebaga Montefiorea, uzbudljivom i najiscrpnijem prikazu izvanredne operacije koja je promijenila tijek Drugog svjetskog rata.

Enigma, jedna od najvećih tajni Drugog svjetskog rata bio je aparat koji je izgledao poput pisaćeg stroja. Na temelju tih strojeva Nijemci su izgradili golemu mrežu tajnih komunikacija preko koje su slali sve vojne poruke kopnenim, zrakoplovnim i pomorskih štabovima, komandantima i jedinicama, i to vrlo slobodno jer nitko nije mogao niti pomisliti da bi itko bio u stranju razbiti te šifre.

Početkom Drugog svjetskog rata britanski, francuski i poljski obavještajci uvidjeli su važnost Enigme te shvatili značenje koje bi moglo imati tajno razbijanje njemačke šifre. Dali su se na posao te vrlo intenzivno radili, ali u početku nisu imali uspjeha. Britanska vrhovna komanda smatrala je razbijanje Enigme jednim od prioriteta u cjelokupnom ratnom naporu. Okupljena je grupa vrhunskih britanskih matematičara, koji su radili u tajnoj stanici Bletchley Park sjeveroistočno od Londona, gdje su danonoćno pokušavali razbiti šifru. U raznim dijelovima Velike Britanije postavljene su velike prislušne stanice, koje su hvatale i snimale njemački radio-promet, gomile tada još nemuštih nizova slova i brojeva, koje je mogao u suvisli tekst pretvoriti samo "vlasnik" Enigme i dnevnog ključa za dešifriranje.

U siječnju 1940. godine zapadnim razbijačima šifre uspjelo je prvi puta dešifrirati jednu tajnu njemačku poruku, no to još nije imalo nikakva vojnog značenja jer je razbijena poruka bila tek jedna od tisuća koje su uhvatili, i to stara tri mjeseca.

No, taj uspjeh dao im je do znanja da bi Enigmu ipak mogli razbiti. Sljedećeg mjeseca iz jedne potonule njemačke podmornice  izvađen je jedan primjerak stroja Enigme pa su Britanci mogli napraviti kopije tih strojeva. Napokon, u proljeće 1940. godine, nakon intenzivnog rada grupe matematičara, njezin najsposobniji i najgenijalniji član, mladi Alan Turing, otkrio je način kako da se smjesta dešifriraju njemačke poruke uz pomoć kopija Enigme, a bez poznavanja dnevne šifre. Kako bi u tome uspio, služio se  najinventivnijim modernim matematičkim metodama. Uz to, u Bletchley Parku izgrađeni su i neki uređaji za brzo računanje, koji su imali elemente današnjih kompjutera. Od kraja svibnja 1940. godine, kada je – nakon uspjeha u Skandinaviji – njemačka vojska izvršila invaziju u Beneluxu i Francuskoj, britanski razbijači šifri čitali su njemački tajni vojni radio-promet te znali za svaki namjeravani njemački vojni potez.

Zahvaljujući tomu Britanci su unaprijed znali za sve njemačke planove, sve njemačke tajne, što je saveznicima omogućilo da u tom velikom ratu pobijede. Po mišljenju suvremenih vojnih povjesničara, razbijanje Enigme presudan je faktor za tijek Drugog svjetskog rata i pojedinačni je događaj koji je možda – sam po sebi – najviše pridonio savezničkoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Što je Britancima uspjelo, držalo se u tajnosti i desetljećima nakon rata.

ENIGMA Hugha Sebaga Montefiorea izvrsno je publicističko djelo koje obrađuje sve detalje operacije i sudbine ključnih aktera, posebice Turinga. Hugha Montefiorea,  starijeg brata našoj publici dobro poznatog povjesničara Simona Sebaga Montefiorea, na pisanje knjige dijelom je potaknulo i to što je središte tog dekodiranja bilo na farmi Bletchley Park, nedaleko od Londona, koja je do Drugog svjetskog rata bila u vlasništvu njegove obitelji.

OKVIR: Isprika premijera i posthumna rehabilitacija

Britanski premijer Gordon Brown 2009., 53 godine nakon Turingova samoubojstva, javno se ispričao zbog ponašanja vlasti prema čovjeku za kojeg je sam Winston Churchill ustvrdio kako je imao najveće pojedinačne zasluge u savezničkoj pobjedi.

Prošle godine Turing je dobio i posthumno pomilovanje kraljice Elizabete II., i to na prijedlog ministra pravosuđa Chrisa Graylinga, koji je istaknuo da je riječ o “briljatnom matematičaru i vizionaru”. Posthumnoj rehabilitaciji uvelike su pridonijele i brojne kampanje, pa je tako 2012., na stotu godišnjicu Turingova  rođenja, jedanaest britanskih znanstvenika, među kojima i Stephen Hawking, tražilo poništenje osude “najbriljantnijeg matematičara modernoga doba”.

Trailer filma The Imitation Game

https://www.youtube.com/watch?v=nuPZUUED5uk

Filmovi koji se bave postignućima Alana Turinga:

https://www.youtube.com/watch?v=gtRLmL70TH0

https://www.youtube.com/watch?v=I3NkVMHh0_Q 

Pratite nas na Facebooku.