Kod djece u školskoj dobi može se javiti kašalj, pa i kod odraslih, a bolest može imati i netipične simptome i proći neprepoznata. No i oni bez simptoma su širitelji zaraze, kaže prof. dr. sc. Milivoj Jovančević
KAKO SE ZAŠTITITI?
Hrvatski liječnici objasnili: Ovo su simptomi hripavca, tko sve može širiti zarazu, komplikacije
Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
POGLEDAJTE VIDEO Testiranje na hripavac:
Pokretanje videa...
00:38
Uzročnik hripavca
- Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični; direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe, zrakom (vjerojatno velikim kapljicama) i indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko). Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece - pojasnili su u HZJZ-u.
- Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju). Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna) - dodali su.
Simptomi hripavca
U HZJZ-u napominju kako ova bolest ima tri stadija pa se o tome razlikuju i simptomi:
1. stadij - rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 tjedna
- Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
- Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
- Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)
2. stadij - napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)
- Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1 do 2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
- U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
- Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.
3. stadij - oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.
Komplikacije kod hripavca
Moguć je, kažu u HZJZ-u razvoj komplikacija, a to zna ovisiti o dobi oboljelog, o cijepnom statusu te o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
- Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj. O slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama. Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama - naglasili su u HZJZ-u.
- Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi) - savjetovali su.
Hripavac je jako zarazna bolest
- Hripavac nije opasan za odrasle, no ako postoji sumnja u to da su bili u kontaktu s oboljelim, veliki je rizik od toga da su potencijalni širitelji virusa, pa je moguće da liječnik obiteljske medicine članovima obitelji oboljelog prepiše antibiotik i preporuči izolaciju, odnosno bolovanje dok ne popiju terapiju. No svaki slučaj procjenjujemo pojedinačno, ovisno o tome jesu li ti ljudi inače u kontaktu s djecom ili trudnicama koje bi mogli zaraziti. Ako nije tako, takva terapija možda neće biti potrebna, naravno, uz preporuku pacijentu da izbjegava kontakte s malom djecom i trudnicama - pojasnio nam je dr. med. Dragan Soldo, obiteljski liječnik iz Doma zdravlja u Novom Zagrebu.
Ovu izuzetno zaraznu bolest prokomentirao je i pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
- Riječ je o visokozaraznoj bolesti koja se lako prenosi kapljičnim putem, pa se zaraziti može svatko tko je bio u neposrednoj blizini oboljelog. Najčešće obolijeva novorođenčad, odnosno djeca do godinu dana koja još nemaju razvijen vlastiti imunitet, posebno dok još nisu cijepljena. Eventualna zaštita može biti cijepljenje trudnice u trećem tromjesečju trudnoće i u tom slučaju imunitet će posredno biti prenijet na dijete, odnosno cijepljenje po protokolu cijepljenja za djecu. Kako imunitet stečen cjepivom s godinama počinje opadati, češće obolijevaju i djeca predškolske i školske dobi, a mogu se zaraziti i odrasli. No kod starije djece i odraslih simptomi najčešće nisu tako neugodni kao kod novorođenčadi, koja se noćima mogu gušiti od kašlja. Vrlo je iscrpljujuće, jer čak i kad započne terapija antibioticima, oporavak može trajati i dva do tri tjedna - objasnio je prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
Kod djece u školskoj dobi može se javiti kašalj, pa i kod odraslih, no bolest može imati i netipične simptome i proći neprepoznata, dodaje. No i oni bez simptoma su širitelji zaraze.
Oboljeli od hripavca većinom su djeca
- Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 8.12.2023. godine, zaprimili smo 2250 prijava oboljelih od hripavca. Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Najviše oboljelih je među djecom starom između 10 i 14 godina.
Broj oboljelih po starosti:
- djeca mlađa od godine dana - 57
- 1 do 4 godine - 116
- 5 do 9 godina - 197
- 10 do 14 godina - 1027
- 15 go 19 godina - 603
- 20 do 40 godina - 93
- 41 do 59 godina - 131
- 60 i više godina - 26
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
