Da bi izmjene stupile na snagu treba ih prihvatiti i Zastupnički dom, što je malo vjerojatno budući da u tome domu bošnjačke stranke imaju većinu
Hrvatske stranke u BiH uputile su parlamentu izmjene izbornog zakona: 'Imali bi legitimnost'
Hrvatske stranke u BiH uputile su u petak u parlamentarnu proceduru izmjene izbornoga zakona kojima je cilj spriječiti preglasavanje Hrvata u parlamentu i državnom predsjedništvu i provesti presude Europskog suda za ljudska prava.
Sjednica Doma naroda na kojoj će se po hitnom postupku razmatrati prijedlozi održat će se u utorak 26. travnja.
Da bi izmjene stupile na snagu treba ih prihvatiti i Zastupnički dom, što je malo vjerojatno budući da u tome domu bošnjačke stranke imaju većinu.
Prijedlozima HDZ-a BiH i stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru BiH bi se trebalo spriječiti preglasavanje Hrvata i djelomično udovoljiti presudama europskog suda.
"Time bi posve proveli presudu ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i imali legitimne predstavnike unutar klubova naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
"Što se tiče predsjedništva (države), imali bi dvije liste za bošnjačkog odnosno hrvatskog člana. Onaj tko dobije najveći broj glasova s bošnjačke liste je bošnjački član predsjedništva, a s druge liste pod određenim uvjetima postaje hrvatski član predsjedništva", dodao je.
Pojasnio je kako se radi o modelu koji je bio na stolu za vrijeme razgovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka u Neumu uz posredovanje EU-a i SAD-a.
Po Čovićevim riječima, tim se prijedlogom izborne reforme pristupa provedbi "jednoga dijela presuda iz Strasbourga jer se ustav ne mijenja".
Većina od 16 hrvatskih izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH bi se birali iz pet većinskih hrvatskih županija, a jedan iz pet drugih županija gdje je udio Hrvata manji od pet posto ukupnog broja toga naroda u Federaciji BiH. Jednako bi se birali i srpski, odnosno bošnjački izaslanici.
Hrvatski član tročlanog predsjedništva države bi postao kandidat koji uz najveći broj glasova s posebne liste kandidata ima i najmanje potporu u trima od pet većinskih hrvatskih županija.
Čović vjeruje da će taj prijedlog proći u Domu naroda, no da neće dobiti većinu u Zastupničkom domu ako bošnjačke stranke zadrže sadašnja stajališta.
On očekuje da se prijepori između vodećih dužnosnika u Hrvatskoj, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića neće prenijeti na Hrvate u BiH i pridonijeti njihovoj podjeli.
"Razlike koje postoje između ključnih ljudi u Hrvatskoj ne smiju se prenijeti u naš prostor. Prijatelji iz Hrvatske nam trebaju pomoći i dobrodošla je svaka pomoć...Od premijera koji je iznimno zaslužan za bezbroj dobrih stvari za Hrvate u BiH te samu BiH, ali i predsjednika Hrvatske koji ima osebujan stil i iznosi stavove o BiH", rekao je Čović.
Izbori u BiH trebali bi se održati početkom listopada. Hrvatski dužnosnici iz BiH i Hrvatske tvrde da izbori neće biti legalni ako se održe po sadašnjem izbornom zakonu, a najvažniji zapadni dužnosnici inzistiraju da se izbori svakako provedu.
(Hina) xzkre ybcav