Hrvatska je još korumpiranija: Slovenija je dosta bolja od nas

Danas objavljeni Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2018. godinu otkriva da kontinuirani neuspjeh većine zemalja da značajnije obuzdaju korupciju pridonosi krizi demokracije diljem svijeta.

- S obzirom na ugroženost brojnih demokratskih institucija diljem svijeta kojima često prijete čelnici autoritarnih ili populističkih sklonosti trebamo učiniti više da osnažimo mehanizme ravnoteže i kontrole i zaštitimo prava građana - izjavila je Patricia Moreira, generalna direktorica Transparency Internationala.

- Korupcija nagriza demokraciju i stvara začarani krug u kojem korupcija potkopava demokratske institucije, a tako oslabljene, one su manje sposobne kontrolirati korupciju.

IPK 2018. sastavljen je na temelju 13 istraživanja i procjena stručnjaka s ciljem ispitivanja korupcije u javnom sektoru u 180 zemalja i teritorija, koje ocjenjuje u rasponu od 0 (visoka korumpiranost) do 100 (odsutnost korupcije).

Hrvatska na IPK 2018. ljestvici ima 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka Zapadne Europe i Europske unije (koji iznosi 66) i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra raširenom pojavom. Ovime je nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi s 2017. i 2016. kada smo imali 49 bodova, odnosno 51 bod u 2015. 

Netransparentna imenovanja i postupci donošenja odluka te nedovoljna spremnost za rješavanje korupcijskih afera i u korupciju pridonose padu povjerenja u rad Vlade. Dodatno zabrinjava nedostatak strateških dokumenata, osobito u području odnosa prema medijima i civilnom društvu, kojima bi se vlast jasno odredila prema ključnim akterima koji prate političke procese. Ako želi zaustaviti negativan trend i približiti se prosjeku Europske unije, Hrvatska mora povećati transparentnost rada javnih tijela i uložiti znatne napore da vrati povjerenje građana u njihov rad, smatraju iz Transparency Internationala.

Najvažniji rezultati IPK 2018.

Više od dvije trećine zemalja ostvarilo je rezultat ispod 50 bodova, s prosječnim rezultatom od svega 43 boda. Od 2012. samo je 20 zemalja, uključujući Argentinu i Obala Bjelokosti, značajno popravilo svoj rezultat, dok je 16 zemalja, među kojima su Australija, Čile i Malta, svoj rezultat značajno pogoršalo. 

Danska i Novi Zeland na vrhu su Indeksa s 88 odnosno 87 bodova, dok su na začelju ljestvice Somalija, Južni Sudan i Sirija s rezultatima 10, 13 i 13 bodova. Najbolje rangirana regija je Zapadna Europa i Europska unija, s prosječnim rezultatom 66, dok su najlošije plasirane regije Supsaharska Afrika (s prosječnim rezultatom 32) i Istočna Europa i Središnja Azija (s prosječnim rezultatom 35).

Korupcija i kriza demokracije

Unakrsna analiza s podacima o globalnoj demokraciji otkriva povezanost između korupcije i zdravlja demokracije. Pune demokracije na IPK ljestvici prosječno ostvaruju 75 bodova; manjkave demokracije u prosjeku 49; hibridni režimi - koji pokazuju elemente autokratskih tendencija - ostvaruju 35 bodova; dok najlošije rezultate postižu autokratski režimi, koji u prosjeku ostvaruju samo 30 bodova na IPK ljestvici.

Općenito, zemlje s visokim stupnjem korupcije mogu biti opasne po političke protivnike. Gotovo sve zemlje u kojima vlasti naređuju ili odobravaju politička ubojstva nalaze se među visoko korumpiranim zemljama na IPK ljestvici. 

- Naše istraživanje dovodi u jasnu vezu postojanje zdrave demokracije i uspješno suzbijanje korupcije u javnom sektoru - izjavila je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency Internationala.

- Daleko je vjerojatnije da će korupcija cvasti tamo gdje su demokratski temelji slabi i, kao što smo svjedočili u mnogim zemljama, tamo gdje se nedemokratski i populistički političari mogu njome okoristiti za vlastiti boljitak - dodala je.