S obzirom na to da se smatra da tek u zemljama s ocjenom 5 i višom korupcija ne ugrožava razvoj gospodarstva i društva, zaključuje se da nismo prošli na testu
Hrvatska opet pala na testu percepcije korupcije za 2011.
Hrvatska opet nije prošla na indeksu percepcije korupcije (IPK), jer je za 2011. godinu na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) ocijenjena sa 4, što je desetinu boda niža ocjena nego prošle godine. Hrvatska je u prethodne dvije godine imala ocjenu 4,1, a za 2008. imala je dosad najvišu ocjenu – 4,4, izvijestio je Transparency International Hrvatska (TIH).
Pet je za prolaz
S obzirom na to da se smatra da tek u zemljama s ocjenom 5 i višom korupcija ne ugrožava razvoj gospodarstva i društva u cjelini, zaključuje se da Hrvatska opet nije prošla na testu.
– Ove ocjene nisu egzaktne i ne mogu se u potpunosti uspoređivati, odnosno samo na temelju njih ne može se tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, ali pokazuju trend. Na temelju IPK može se zaključiti da se u Hrvatskoj reforme zakonodavstva, javne uprave i sudstva trebaju još odlučnije provoditi ako se želi suzbiti korupcija – ističu iz TIH-a.
Od RH bolja Slovenija, lošija BiH
Hrvatska dijeli 66. mjesto s Crnom Gorom i Slovačkom. Slovenija (5,9) nalazi se na 35. mjestu, Turska (4,2) na 61., Italija (3,9) na 69. mjestu, Srbija (3,3) na 86. mjestu i BiH (3,2) na 91. mjestu.
Na vrhu ljestvice zemalja koje se percipiraju kao najmanje korumpirane nalaze se Novi Zeland (9,5), Danska (9,4) i Finska (9,4), dok su Afganistan (1,5), Mijanmar (1,5), Sjeverna Koreja (1,0) i Somalija (1,0) zauzele posljednje 180., odnosno 181. mjesto.
Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno deset istraživanja, uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2. Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. U istraživanjima su ispitanicima između ostalih postavljana pitanja poput: postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava; zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe; imenuje li vlada veliki broj dužnosnika izravno.
Pojedini sudski procesi ili skandali imaju malo utjecaja na indeks. Želi li suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i razvoj u svim segmentima društva, Hrvatska mora doraditi zakonodavni okvir i dosljedno ga provoditi uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti, zaključuju u TIH-u.