Izumiranje Hrvatske: Do 2027. bit će nas svega tri milijuna?

Ukoliko se nastave postojeći trendovi izumiranja i iseljavanja stanovništva, Hrvatska bi za deset godina mogla pasti na tri milijuna stanovnika, a u idućih pet do deset godina mogli bi se urušiti mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav te sustav radne snage, što su temelji svake države, upozorio je u četvrtak u Osijeku hrvatski demograf Stjepan Šterc.

Na okruglom stolu "Buđenje ili svi u Dublin", u organizaciji Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar" i Institut za europske i globalizacijske studije (IEGS), Šterc je ocijenio kako je stanje gore od onoga što on obično govori u javnosti, jer osim iseljavanja zabrinjavaju i stope mortaliteta, zbog čega sve nadležne državne i lokalne institucije trebaju početi donositi strateške odluke u tome području.

Podsjetio je na primjer Irske, koja je prije 35 godina, pala na 2,8 milijuna stanovnika, da bi postupno izašla iz problema razvijajući djelatnosti sukladno vlastitim potencijalima i koristeći intelektualno-razvojne spoznaje svoga iseljeništva te danas ima najmlađu populaciju u Europi s progresivnom ekonomijom.

Šterc smatra kako se taj model može primijeniti i u Hrvatskoj, ali se mora promijeniti način odlučivanja i upravljanja zemljom. Mora se shvatiti da je to strateško pitanje, pitanje opstanka države i temelj nacionalne sigurnosti te odlučiti koje se stavke moraju ukloniti iz proračuna, a njihova sredstva preusmjeriti na rješavanje ove problematike, poručio je istaknuti hrvatski demograf Stjepan Šterc.

Voditelj osječkog Područnog centra Instituta "Ivo Pilar" Miljenko Brekalo ocijenio je da će suvremeni trendovi iseljavanja, ne samo iz Slavonije, nego i iz drugih hrvatskih krajeva, imati posljedice za mirovinski sustav, uzrokovat će smanjenje broja fiskalnih obveznika, a već sada je vidljiv nedostatak radne snage, posebice stručne.

Smatra da će za zaustavljanje takvih trendova državna i lokalna vlast morati pokrenuti investicijske cikluse, koji će omogućiti ostanak stanovništva ili povratak onih koji su otišli, jer ćemo, ako se to ne zaustavi, imati i sigurnosni problem, odnosno "pustu zemlju, bez ljudi".

Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić rekao je da je, prema procjenama s kraja prošle godine,  u Osijeku, uključujući malodobnu djecu i domicilne studente, živjelo oko 95 tisuća stanovnika. Istaknuo je kako je kao gradonačelnik odgovoran za ono što se u gradu događa, ali i zamolio analitičare, "koji traže krivca, a ne traže rješenje", da naprave analizu tko je nakon Domovinskog rata "koliko vremena vladao Hrvatskom i Osijekom, tko je uništavao radna mjesta i tvornice, tko je privatizirao i pljačkao Hrvatsku". Tek tada je, poručio je, spreman prihvatiti i svoj dio odgovornosti.

Ravnatelj IEGS-a Anđelko Milardović podsjetio je da je Slavonija oduvijek bila receptivni prostor, u koji su se ljudi doseljavali te ocijenio kako se svim hrvatskim Vladama, od utemeljenja, može uputiti kritika za sadašnje stanje, u kojem najmlađi i najproduktivniji dijelovi društva odlaze iz Hrvatske, a ostaju umirovljenici.

Dodao je kako organizatori ovakve okrugle stolove namjeravaju organizirati i u drugim hrvatskim gradovima, kako bi se konstruktivnom kampanjom skrenula pozornost vlastima da vrijeme ističe i da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme.