Obavijesti

Lifestyle

Komentari 71

Hrvatice lude za botoksom: Idu na tretmane zbog boljih selfieja

Hrvatice lude za botoksom: Idu na tretmane zbog boljih selfieja
1

U zadnjih pet godina interes za nekirurškim estetskim zahvatima porastao je za 280 posto. U Hrvatskoj ih najviše traže žene od 30 do 50 godina i to studentice, trgovkinje, domaćice, sveučilišne profesorice, znanstvenice...

Antiage medicina najbrže je rastuća grana medicine u posljednjih osam godina, a usluge u području nekirurških zahvata u estetskoj medicini povećale su se u posljednjih pet godina za 280 posto.

- Takozvana selfie generacija zanimljiv je fenomen. Zato se porast interesa za ovu granu medicine može povezati s jačanjem utjecaja društvenih mreža, preko kojih se određuju novi trendovi - kaže dr. Željko Rotim, predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu. Dodaje da je taj rast interesa za nekirurške estetske zahvate vezan uz globalne trendove i sve veću opsjednutost ljudi svojim izgledom, ali i vječitu ljudsku težnju i žudnju da se ostane mlad i lijep.

Došlo je, tako, do goleme popularnosti i masovnog promoviranja nekirurških metoda na Facebooku, a osobito na Instagramu. Riječ je o zahvatima među koje spadaju popularni botoks i fileri.  

A već spomenuta “selfie generacija” bit će tema i najznačajnijeg, jubilarnog desetog  kongresa estetske medicine u Hrvatskoj, Croatian Esthetic Medicine Symposium, u ožujku. U Hrvatskoj ne postoje točni podaci i statistike o tomu koliko se žena podvrgava neinvazivnim estetskim zahvatima, no dr. Rotim kaže da se svakako možemo ravnati prema statistikama ostalih europskih zemalja te da su i naše brojke otprilike slične. Tako je, primjerice, u Velikoj Britaniji provedena anketa koja je pokazala da bi se čak 80 posto mladih žena do 30 godina podvrgnulo nekom od injekcijskih nekirurških tretmana uljepšavanja, osobito korigiranju usana. Istodobno, čak 60 posto žena u dobi između 40 i 50 godina također bi se odlučilo na uljepšavanje, ali ta generacija želi drukčiju vrstu zahvata. Njih ne zanimaju napumpane usnice nego bi išle na nekirurški “facelifting”, tretmane za podočnjake, kao i na botoks za gornju trećinu lica. 

Doktor Zeljko Rotim

- Smatram da će u iduće dvije godine doći do još većeg interesa za ove zahvate, upravo zato što je riječ o globalnim trendovima. Danas na svjetskoj razini čak 70 posto od ukupnog broja estetskih zahvata čine ovi nekirurški antiaging zahvati. Ipak, u porastu je i broj onih u estetskoj kirurgiji. Najpopularniji su povećanje i podizanje grudi kod žena, smanjenje grudi kod muškaraca, faceliftinzi, liposukcije i operacije nosa – kaže stručnjak.

Većina žena koje u Hrvatskoj idu na nekirurške estetske zahvate je između 20 i 50 godina, a riječ je o ženama iz posve različitih društvenih skupina, kao i različitog statusa i obrazovanja. Dakle, ima tu studentica, trgovkinja, domaćica, uspješnih poslovnih žena, sveučilišnih profesorica i znanstvenica. Jednostavno, svi žele izgledati lijepo, a danas je to dostupno i nikad jednostavnije.

P. Glebov

Predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu također je pojasnio da su neinvazivni, odnosno nekirurški zahvati, uglavnom oni koji se rade injekcijama. Tu, pak, govorimo o dermalnim hijaluronskim filerima i botoksu. Postoje i ostale injekcijske metode, poput mezonita (niti koje se uvode pod kožu i potiču njezinu regeneraciju), mezoterapijskih zahvata (kokteli koji pomlađuju kožu) i PRP zahvata (matičnim stanicama). Traženi su i uređaji koji rade na principu radiofrekvencije i ultrazvuka te laseri koji se koriste sve češće jer daju odlične rezultate. Posljednjih godina bili su vrlo popularni i zahvati genitalne rejuvenacije (pomlađivanje kože na vanjskom dijelu spolovila filerima).

Zbogom podočnjacima: Joga za oči briše posljedice umora
Zbogom podočnjacima: Joga za oči briše posljedice umora

No uvjerljivo najtraženiji su dermalni fileri, kaže dr. Rotim, koji trenutačno vraćaju i dopunjuju izgubljeni volumen lica te popunjavaju bore. U kombinaciji s botoksom, ističe liječnik, doista pomlađuju pacijente.

- Među najčešće zahvate spadaju i konturiranje te uljepšavanje usana, podizanje srednje trećine lica, tretmani podočnjaka te remodeliranja cijelog lica, ruba čeljusti i brade. Slijede nam promjene, a primat u estetskoj medicini preuzet će veća primjena medicinskih uređaja. Upoznat sam s planom razvoja nekih svjetskih kompanija, odnosno s aparatima koji su već u primjeni, ali i s onima koji tek stižu na tržište. Donijet će doista sjajne rezultate i omogućit će ljudima da nakon nekoliko zahvata potpuno reskulpturiraju svoje tijelo, uklone višak masnih naslaga i celulita na određenim mjestima te zategnu i pomlade kožu lica i tijela – priča dr. Rotim dodajući da i dermalni fileri postaju tehnološki sve kvalitetniji i dugotrajniji, ali i da će botoks ostati zlatni standard za pomlađivanje i peglanje bora gornje trećine lica.

A kad govorimo o cijenama nekirurških zahvata, koji su vrlo popularni među svim kategorijama Hrvatica, oni se kreću u rasponu od 2200 do 3500 kuna. Stručnjak kaže da to nisu niske cijene za naš standard, ali da nisu ni toliko visoke da si ih netko tko želi ljepše izgledati ne bi mogao priuštiti dva puta godišnje. Zahvati su, kaže stručnjak, relativno sigurni, i ako ga napravi iskusan praktičar, pacijent odmah može nastaviti sa svojim aktivnostima.

- Tu dolazimo i do vrlo važnih činjenica o tomu tko smije raditi estetske zahvate, s obzirom na to da ih danas nude na sve strane, pa i u kozmetičkim ili frizerskim salonima. Savjetovao bih svima da estetske tretmane rade isključivo kod specijalista i certificiranih doktora medicine i stomatologije, odnosno u medicinskim ustanovama. 

Dalibor i Jelena su preuredili štagalj: 'Postao nam je dom'
Dalibor i Jelena su preuredili štagalj: 'Postao nam je dom'

Tako će zaštititi sebe i svoje zdravlje. Sukladno pravilniku Ministarstva zdravstva, certificirani liječnici smiju obavljati takve zahvate u medicinskim ustanovama – tumači naglašavajući da tretmane botoksom i filerima smiju obavljati samo educirani liječnici s certifikatom, koji su u sklopu svog specijalističkog studija stekli potrebna znanja.

Radi se, naime, o zahvatima uz koje mogu biti povezane manje ili više ozbiljne komplikacije, od pojave hematoma do mogućih infekcija, ako se obavljaju u nemedicinskim uvjetima. Radi li ih nestručna osoba, može doći do ozbiljnih i teških posljedica za zdravlje pacijenta. Stručnjak kaže da smo svjedoci sve većeg broja objava na društvenim mrežama u kojima ljude pozivaju na ovakve zahvate u razne salone, odnosno nemedicinske ustanove. No valja znati da takav nestručni kadar, osim što može ugroziti zdravlje pacijenta, pružanjem usluga izlaže sebe kaznenom progonu, s obzirom na to da za medicinske zahvate nisu ovlašteni. 

A postoje li granice, i gdje su one? Može li se pretjerati, jer svakako smo svjedoci nekih slučajeva u kojima su pretjerani zahvati zapravo doveli do kontraefekta te izazvali neprirodan izgled. 

Vanity Fair Oscar Party

- Svakodnevno se susrećem sa ‘selfie pacijentima’ i ne smatram to osobitim problemom. Svi takvi mladi ljudi najprije sa mnom prođu jedan opuštajući razgovor, analiziramo što žele, dajem im sugestije što je realno učiniti. To su mladi ljudi koji samo žele izgledati bolje i ne treba ih zato osuđivati. Treba im pomoći. Svakako ima i žena koje pretjeruju u zahtjevima i prelaze granicu, a razgovor s njima osobito je važan. Svaku pacijenticu uvedem u svijet estetske kirurgije, ali joj i pojasnim limite. Preporučim im da uvijek koriste manje količine preparata koje daju željeni učinak, a da se pritom izbjegne neprimjeren i neprirodan izgled. Procjena psihološkog profila klijenta je iznimno važna – tumači. 

Ističe pritom kako su do prije dvije godine trendove forsirali određeni utjecajni i poznati javni ljudi koji su na društvenim mrežama pokazivali svoj pretjeran i neprirodan izgled, no u posljednje vrijeme taj se trend posve promijenio. Educirani liječnici, naime, sad mogu izvesti zahvat tako da ga okolina kasnije i ne primijeti, a da je pritom pacijent iznimno zadovoljan i svježijeg izgleda. 

- U trendu je definitivno prirodan izgled, a botoks i fileri ženu mogu pomladiti i za deset godina - zaključuje dr. Rotim.

RIJEČ STRUČNJAKA: Psihologinja i psihoterapeutkinja iz Psihološkog centra Tesa, prof. Tanja Dejanović Šagadin

Psihologinja Tanja Dejanović Šagadin

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća veoma su se razvile društvene mreže te različite "reality" emisije, što potiče trend konstantnog pokazivanja okolini svih aspekata svog života, i normaliziranja takvog, inače nenormalnog načina života pod povećalom. Mladi odrastaju u okolini gdje su "reality"zvijezde uspješne, utjecajne i moćne, i to ih potiče na slična ponašanja. Istodobno, globalni trend savršenih tijela i savršenog, često umjetno poboljšanog izgleda, utječe i na mlade, koji se trude dostići ideale što ih društvo stavlja pred njih.  

- Imperativ dobrog izgleda u kombinaciji s imperativom stalnog pokazivanja sebe na društvenim mrežama te realna izloženost nerijetko vrlo grubim kritikama i vrijeđanju na tim istim mrežama, čini mlade vrlo osjetljivim i sklonim učiniti bilo što da udovolje standardima društva – kaže psihoterapeutkinja.

A što uopće savjetovati roditeljima ako njihova maloljetna kćerka poželi staviti filere u usnice ili otići na neki sličan estetski zahvat? Roditeljima bi to trebao biti znakda s tom kćeri trebaju raditi na jačanju slike o sebi i njezinu samopoštovanju. Naravno da postoje situacije kada estetski zahvati mogu pomoći osobi da se netko bolje osjeća sam sa sobom, no obično se tu radi o većim odstupanjima u izgledu, smatra stručnjakinja. Kod ovakvog zahtjeva, ističe, bilo bi važno prvo provjeriti što ta mlada osoba očekuje da će dobiti iz tog zahvata, kao i zbog čega to želi, te razvijati kod te mlade osobe ostale temelje samopoštovanja i slike o sebi, kako ne bi ovisila o tjelesnom izgledu.

No situacija u praksi, što potvrđuju i liječnici koji se bave estetskom medicinom, pokazuje da izgled nije imperativ samo mladima te da na zahvate idu žene svih životnih dobi i doslovno iz svih slojeva društva.

- Najvažniji zahtjev je diktat društva, odnosno, globalni trend mladosti i ljepote koji jednako djeluje na sve ljude, u svim društvenim slojevima. Koliko je taj trend koristan za društvo, to je veliko pitanje. Vjerojatno ima veze s tim da je opći standard u zapadnom društvu dosta visok te da se izgled percipira kao značajan čimbenik uspjeha u gotovo svim zanimanjima – tumači psihologinja zašto baš svi žele biti lijepi i bolje izgledati.

No često tako nešto požele upravo mladi ljudi koji su prirodno lijepi i već dobro izgledaju, ali to im nije dovoljno. Oni to tako ne vide, žele "popraviti" svoj fizički izgled i pokazati ga potom na nekoj od društvenih mreža. O čemu se, tu, zapravo radi?

- Ako samopoštovanje gradimo na tome koliko se sviđamo drugima, kao i na komentarima drugih, ono je veoma krhko i sve to predstavlja kronični nedostatak stabilne slike o sebi. Naravno da je lijepo biti zgodan i lijep, no zadovoljstvo sobom, samopoštovanje i osjećaj vlastite vrijednosti ne mogu se zasnivati samo na tome. Nužno je poznavati sebe, svoje dobre osobine, karakter, pa i mane te imati doživljaj vlastite vrijednosti neovisno o izgledu. Da bi samopoštovanje bilo stabilno, nužno je da možemo biti okej sa sobom i kad smo raščupani, bez šminke i s prištevima na licu. Dobar izgled je prolazan, i zub vremena svakoga nagriza u tom vanjskom aspektu, tako da pokušaji postizanja "savršenog" izgleda gotovo neminovno završavaju u stalnom popravljanju. Naprosto, ideja savršenog izgleda, kao i savršenstva u bilo čemu drugom, nerealna je i nedostižna – pojašnjava.

Perfekcionizam je, dodaje, najčešći put u konstantni osjećaj da nije dovoljno dobro, u osjećaj neuspjeha, bez obzira na dotad postignuto, i u depresivni doživljaj sebe kao nedovoljno vrijedne osobe. Vanjske pohvale samo kratkotrajno djeluju i nemaju trajniji učinak na osjećaj vlastite vrijednosti, tako da je uvijek potrebno više, nikad nije dovoljno. A zabluda je, ističe psihologinja, da će se to ostvariti kroz izgled ostaje i koji se onda pokušava "popravljati", u nadi da će se, kad se sve "popravi", netko osjećati bolje, sigurnije i zadovoljnije sobom. Nažalost, to nikad nije trajno, a trajno je samo kad se potrudimo da upoznamo i zavolimo sebe onakvima kakvi mi stvarno jesmo, tumači stručnjakinja. 

Mnogi mladi danas vjeruju da ako ne izgledaš dobro, zapravo, ne vrijediš previše, a o takvim uvjerenjima psihologinja kaže da su im mladi danas, zbog povećane svijesti o promatranju, skloniji nego prije. No i dalje se ne može raći da je to uvriježeno među svima. I među mladima koji ne ulaze u zadane estetske kriterije ima onih koji se dobro osjećaju u svojoj koži, i onih koji se ne osjećaju dobro sa sobom. 

- Osjećaj vlastite vrijednostima ima veze s osjećajem prihvaćenosti od strane roditelja i drugih nama važnih ljudi te s osjećajem zadovoljstva u različitim aspektima života. Tako da je izgled samo jedan od njih. I važno je učiti djecu da nitko nije apsolutno zadovoljan svime kod sebe. Važno je da smo relativno zadovoljni, uvijek može bolje, no bitno je da smo okej s onim kako je sada. Važno je da roditelji vjeruju i žive vrijednosti kojima uče svoju djecu  - zaključuje prof. Tanja Dejanović Šagadin dodajući da ako roditelji mogu podnijeti starenje, ili otići do grada bez da su "tip-top" sređeni, odnosno, ako ne zahtijevaju od sebe i svoje djece savršenstvo te pritom ističu značaj viših društvenih vrijednosti, solidarnosti, empatije i pomaganja drugima, onda i djeca nauče to isto od njih.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

13:31
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 71
Evo kako rade dućani u nedjelju
DETALJAN POPIS

Evo kako rade dućani u nedjelju

Trgovine smiju raditi 16 nedjelja u godini, a trgovine i šoping centri sami biraju koje će to nedjelje biti. Radno vrijeme trgovina i trgovačkih centara nedjeljom pogledajte u našem detaljnom vodiču