Istraživanjem je obuhvaćena i povezanost materijalnog stanja sa osjećajem sreće i zadovoljstva. Ispostavilo se da oni boljih prihoda nisu nužno puno sretniji od ljudi koji zarađuju manje
VESELE NAS PRIJATELJI I DJECA
Hrvati su sretna nacija, a plaća nam ne utječe na zadovoljstvo
Hrvati tijekom godine osjećaju više pozitivnih nego negativnih emocija i dogodi im se više lijepih nego ružnih stvari. Istraživači su primijetili da što su ljudi sretniji, više pozitivnih događaja oko sebe primjećuju, i to u svim dobnim skupinama.
Hrvati su relativno sretni i zadovoljni svojim životima, pokazuju to rezultati istraživanja CRO-WELL (Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti) koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Radi se o online istraživanju koje je započelo 1. listopada 2015. godine, a završava 30. rujna 2019. Istraživanje provodi Institut Ivo Pilar pod vodstvom dr. sc. Ljiljane Kaliterna Lipovčan.
- Hrvatski građani su sretni i zadovoljni po rezultatima ovog istraživanja. Njihove procjene sreće i životnog zadovoljstva kreću se oko 7 na ljestvici od 0 do 10. Međutim, treba imati na umu da uzorak nije reprezentativan, ali je vrlo velik broj građana, 5036, ispunio upitnik u prvom valu istraživanja. Temeljem drugih istraživanja Instituta Pilar na reprezentativnim uzorcima može se reći da i ovi rezultati odražavaju pravo stanje, jer su procjene sreće i životnog zadovoljstva slične iz godine u godinu i kreću se oko 7. To je relativno visok rezultat - pojasnila nam je dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan povodom današnjeg Međunarodnog dana sreće.
U istraživanju sudjeluju građani u dobi od 18 do 89 godina, a zadatak im je jednom godišnje ocjenjivati sreću i zadovoljstvo u svojim životima ocjenom od 0 do 10 (od jako sam nezadovoljan životom i nesretan do jako sam sretan i zadovoljan).
Istraživanje obuhvaća i povezanost materijalnog stanja sa osjećajem sreće i zadovoljstva. Ispostavilo se da oni boljih prihoda nisu nužno puno sretniji od ljudi koji zarađuju manje. Materijalno stanje utječe na sreću, ali ne linearno.
- Nije istina da ćete biti uvijek sretniji ako imate veće prihode. Sretniji ćete biti samo do određene granice – kad imate malo, svako povećanje prihoda će vas usrećiti, a kad imate dovoljno onda vas daljnje povećanje prihoda neće bitno više usrećiti. To je najjednostavnije opisan odnos između materijalnog stanja i osobne sreće. Temeljem ovog istraživanja izračunali smo da je granica gdje se odnos sreće i prihoda mijenja iznos od 4000 do 5000 kuna po članu kućanstva. Prihodi ispod tog iznosa jako utječu na (ne)sreću, ali nakon tog iznosa odnos se mijenja, tj. porast sreće se usporava, nećete biti duplo sretniji ako imate duplo više - objasnila je dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan.
Tijekom istraživanja bilo je i nekih iznenađenja, kazala nam je ova stručnjakinja.
- Iznenadila nas je količina pozitivnih i negativnih događaja koji se ljudima dogode u godinu dana. Hrvatski građani u prosjeku godišnje dožive oko šest pozitivnih i samo dva negativna događaja. Najčešći pozitivni događaji su odlazak na zimovanje i/ili ljetovanje, početak novog prijateljstva, rođenje djeteta u obitelji, napredovanje na poslu i sl.. Pitamo se jesu li građani svjesni da im se događa više dobrog nego lošeg? Trebalo bi to osvijestiti - pojasnila je.
Zanimljiv detalj istraživanja je taj da se na njega odazvalo daleko više žena, koje čine 80 posto svih sudionika.
- To je rezultat toga što je istraživanje provedeno on-line. I druga slična istraživanja u svijetu imaju isti problem, čini se da su žene sklonije odgovarati na ankete. Ovo naše istraživanje još je i specifično po tome da ispituje osjećaje i raspoloženja pa se žene možda lakše snalaze u tim pitanjima i motiviranije su za ispuniti anketu - kaže voditeljica istraživanja.
Također, kod analize podataka o ljudima starijima od 60 godina, došli su do zaključka da je njihov osjećaj sreće i dobrobiti povezan sa time koliko su aktivni.
Potpune podatke imat će krajem godine kada istraživanje privedu kraju i proanaliziraju sve detalje. No bez obzira na to, zaključak je kako su dobri međuljudski odnosi itekako važni za osjećaj sreće i zadovoljstva.
U Institutu Ivo Pilar pozvali su sudionike da opišu što je za njih sreća, a ovo je mali dio pristiglih odgovora:
- Mir, zdravlje i sloga u obitelji!
- Voljeti i biti voljen.
- Kad malo trebaš da budeš sretan i kad to pronalaziš u sitnicama.
- Probuditi se svako jutro s osmijehom na licu.
- Živjeti u sadašnjosti, ne biti opterećen prošlošću niti zabrinut za budućnost.
- Odmor nakon napornog dana. Dobro obavljen posao, kava sa prijateljima, par minuta zezancije i još mnogo običnih svakodnevnih stvari u danu ili tjednu ili mjesecu.
- Za definiciju koja se najviše uklapa u teorije dobrobiti, a glasi 'Budi nečiji razlog za osmijeh' dodijelili smo nagradu jednoj sudionici. Ta definicija odražava ono što svjetska istraživanja govore o sreći – prvo je da su za sretan život najvažniji dobri međuljudski odnosi, a drugo je da nas više usrećuje davanje nego uzimanje - rekla nam je dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan.
- Prvi cilj je provjeriti stupanj u kojem se dobrobit mijenja tijekom vremena i jesu li obrasci tih promjena različiti za ljude različitih osobina. Drugi cilj je ispitati može li se dobrobit smatrati ne samo pokazateljem dobrog života, nego i nužnim dijelom povoljnih ishoda i pozitivnih životnih događanja, kao što je predloženo u teoriji proširenja i izgradnje pozitivnih emocija - pojasnila je.
U istraživanju, kaže, prikupljaju podatke o socio-demografskim varijablama, osobinama ličnosti, različitim sastavnicama dobrobiti, strategijama regulacije emocija i životnim događanjima.
NAJDRAŽE IM JE ONO ŠTO NE SMIJU: Ova dva horoskopska znaka će se najčešće upustiti u zabranjene veze
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
