Hripavac zadnjih tjedana ipak u padu, bolja procijepljenost smanjila bi rizik ubuduće

U Hrvatskoj se od sredine 2023. počeo bilježiti povećani broj oboljelih od hripavca i prema zadnjim podacima od 5. travnja 2024. zaprimljena je 6381 prijava o oboljelima te nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj. Posljednjih tjedana bilježi se smanjenje broja oboljelih, stoji u odgovoru iz Službe epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), vezano uz vijest da je Hrvatska označena kao zemlja u kojoj je zabilježeno žarište hripavca u Europi.

POGLEDAJTE VIDEO: Još u siječnju smo imali velike redove za testiranje na hripavac u HZJZ 

Pokretanje videa...

01:04

Testiranja na hripavac | Video: Nel Pavletic/PIXSELL, Josip Regovic/PIXSELL

Najveći broj oboljelih zabilježen je tijekom studenog i prosinca 2023.,kad je bilo više od 2000 oboljelih svakog mjeseca, što je višestruko više nego u vrijeme prije pandemije Covid-a. Naime, 2016. smo imali 122 slučaja, 2017. njih 78, 2018. ponovo 128, a 2019. zabilježeno je 56 slučajeva. U tri pandemijske godine bilo je ukupno 18 slučajeva.

 Uobičajeno,  hripavac je bolest u kojoj se većina težih oblika bolesti te smrtnih ishoda događa kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci, često kod onih koji su premladi da budu procijepljeni. Za većinu odraslih osoba ne predstavlja rizik za razvoj komplikacija bolesti  te se niti ne preporučuje široko cijepljenje odraslih, osim po epidemiološkim indikacijama. Najvažnije je zaštiti one koji su najizloženiji razvoju težih oblika bolesti – novorođenčad i dojenčad – ističu u HZJZ. 

IZBJEGAVANJE CIJEPLJENJA Epidemiolog: 'Antivakseri daju svoj doprinos širenju hripavca'

- Mogu reći da se to jako osjetilo i u ordinaciji. Nekad ste na godinu imali jedan do dva slučaja, dok sam sada i na manji broj pacijenata imao njih 10-ak. Taj skok se vjerojatno dogodio zbog slabije procijepljenosti u nekim godinama, ali i zbog činjenice da kod djece u dobi oko 10 godina zaštita pomalo pada, a oni imaju najveći broj socijalnih kontakata. Zato je upravo među djecom u dobi između 10 i 18 godina najveći broj oboljelih - pojašnjava pedijatar prim. dr. sc. Milivoj Jovančević. Upravo to je, kaže, razlog zbog kojega stručnjaci javnog zdravstva razmišljaju o uvođenju jedne dodatne doze cjepiva za dob od oko 10 godina, kako bi se povećala njihova zaštita. Naime, iako oni uglavnom imaju blaže simptome, pretpostavka je da bi se time doprinijelo i manjem širenju bolesti, a onda i većoj zaštiti najugroženijih.

- Bolest najteže pogađa novorođenčad koja još ne mogu primiti cjepivo, zbog čega i postoji preporuka za cijepljenje trudnica, pogotovo u vrijeme kad je broj oboljelih viši. U tom slučaju one prenose antitijela na djecu i postoji zaštita za prve mjesece života - pojašnjava sugovornik.

Cjepivo protiv hripavca provodi se u pet doza (tri doze u dojenačkoj dobi, te 2 revakcinacije, u drugoj i petoj godini života). Veliki porast broja oboljelih vjerojatno treba pripisati manjoj procijepljenosti. Naime, cijepni obuhvati DTP primovakcinacijom i u docjepljivanju na razini Hrvatske bili su u kontinuiranom padu do 2017. no popravili su se u 2018. i otad stagniraju, kažu u HZJZ.

- U 2022. obuhvat u primovakcinaciji iznosio je 92 posto, a u drugoj revakcinaciji 83 posto. U 2023., kad je bio najveći porast broja prijava oboljenja od hripavca preporučili smo i cijepljenje i svim trudnicama u drugom i trećem trimestru trudnoće, te bliskim kontaktima novorođenčadi, ističu u HZJZ.

Komplikacije najčešće kod novorođenčadi

Hripavac je zarazna bakterijska bolest koja zahvaća dišne ​​puteve. Uzrokuje ga bakterija Bordetella pertussis ili Bordetella parapertussis, koja se nalazi u ustima, nosu i grlu zaražene osobe i prenosi se jednako kao i druge bolesti respiratornog sustava - kihanjem, kašljanjem i preko ruku. Simptomi se obično javljaju 7 do 10 dana nakon infekcije, no mogu se pojaviti do 21 dan kasnije.

U početku bolest nalikuje običnoj prehladi, uključujući kihanje, curenje nosa, nisku temperaturu i blagi kašalj, no kašalj s vremenom postaje jači i karakteriziraju ga epizode brojnih napada praćenih kukurikanjem ili visokim tonom. Ta faza obično završava izbacivanjem guste sluzi. 

STRUČNJACI TVRDE Eksplozija korone i hripavca, tu je i gripa: 'Nije dramatično za sada, ali jest upozoravajuće'

 Adolescenti i odrasle osobe u pravilu imaju blaže simptome. Komplikacije hripavca najčešće se javljaju kod djece u dobi do 6 mjeseci i uključuju upalu pluća, infekciju srednjeg uha, gubitak apetita, dehidraciju, napadaje, poremećaje mozga, hernije, prijelome rebara, rektalni prolaps, epizode prestanka disanja. Teški slučajevi mogu dovesti do smrti.

Najviše oboljelih bilo u dobi između 10 i 18 godina

Kad je riječ o oboljelima d početka 2023. godine, najveći je udio njih bio među djecom adolescentske dobi, između 10 i 19 godina (ukupno 18.354 slučaja). U tom je razdoblju od hripavca oboljelo 200 novorođenčadi i djece do godinu dana, 335 djece u dobi do četiri godine te 623 djece u dobi između 5 i 9 godina. Još 408 oboljelih bilo je u dobi između 20 i 40 godina, 438 u dobi između 41 i 59, a 117 osoba borila se s hripavcem u dobi 65 plus.