Pupovac u Saboru pročitao prosto pismo poslano Hodžiću

Oporbeni klubovi na početku saborske sjednice tražili su stanku zbog uvođenja radne obveze liječnicima. Oporba smatra da je taj potez Vlade prvorazredan skandal, a tražili su i da u Sabor dođe premijer Zoran Milanović, no želja im nije ispunjena.

- Kad sam čuo o uvođenju radne obveze razmišljao sam da kao pričuvni časnik Hrvatske vojske dođem u odori na posao jer je možda Vlada proglasila ratno stanje, a da ja to ne znam. Budući da, koliko znamo, nije proglašeno ni ratno stanje niti neposredna ugroženost, primjerice zbog nekog strašnog potresa, tsunamija, jezivih poplava, odnosno neke sveopće elementarne nepogode. Ovakvo uvođenje radne obveze protuzakonito je i to je ograničavanje ustavnih sloboda bolničkih liječnika - ustvrdio je Željko Reiner (HDZ). Upitao je do kada će Vlada, u svojoj nesposobnosti da rješava probleme, bahato i arogantno poduzimati protuzakonite i protuustavne radnje.

- Našli su i krivca za loše stanje u zdravstvu - liječnike. Oni ništa ne rade, korumpirani su, neznalice i time je sve riješeno. Premijer ih je proglasio zabušantima. Nadam se da su to čuli i da će se toga sjetiti prije izbora - izjavio je.

Razlog za raspad zdravstvenog sustava laburist Branko Vukšić je Vladin potez smanjenja zdravstvenog doprinosa. Napomenuo je da su Laburisti upozoravali da će doći do kolapsa zdravstvenog sustava. Upozorio je da u vrijeme kada je potrebno uspostaviti socijalni dijalog, premijer Milanović liječnike naziva zabušantima.

- Uvođenje radne obveze zapravo je potvrda da Vlada nije uspostavila socijalni dijalog. Sve vrijeme razgovora sa Sindikatom liječnika vidjelo se da nema prave volje za razgovor s njima. Kupovalo se vrijeme. I uvođenjem radne obveze krše se zakoni jer nije nastalo izvanredno stanje ni ratno stanje pa bi bilo uputno, ako ne dođe premijer, da dođe ministar zdravlja i kaže po kojem slovu zakona je uvedena radna obveza. Je li to doista, kako su pojasnili u Vladi, zato da se štite prava pacijenta, jer prava se štite i na druge načine, a jedan je da se uspostavi dijalog s liječnicima i medicinskim sestrama - ustvrdio je Vukšić.

Pupovac pročitao vulgarno pismo

U Saboru je stanku zatražio i Milorad Pupovac (SDSS) jer se posljednjih dana sužava prostor za normalno djelovanje zastupnika nacionalnih manjina. Zastupnike je obavijestio da je zastupnik bošnjačke i drugih manjina Nedžad Hodžić primio anonimno pismo koje je stiglo na Markov trg u Sabor. U cijelosti je pročitao vulgarno pismo.

Upozorio je da ovakvih poruka posljednjih dana, tjedana i godina smo se svi naslušali, ali nismo jednako osjetljivi na njih, te da nemamo osjetljivosti kada se ovakve stvari događaju.

- Budući da se u našoj politici i javnosti smatra da je ovo normalno i da smo se navikli na ovu vrstu fašističkih poruka pred danom gdje smo se svi dužni sjećati, a ne voditi političke obračune, bila mi je dužnost da ovo pročitam. Oni koji je nisu čuli ništa nisu izgubili - zaključio je.

Za govornicu je izašao i Nedžad Hodžić i kazao kako je školovao vukovarsko dijete Domagoja Šeremeta na fakultetu i osjećao se odgovornim jer su u Sremskoj Mitrovici, gradu gdje se školovao, bili logori. Ustvrdio je i da su poruke koje šalje muftija takve da je položaj muslimana u Hrvatskoj može služiti kao primjer za rješenje muslimanskog pitanja u cijeloj Europi, ali šalje i poruke diljem arapskog svijeta da se hrvatski primjer može uzeti kako djelovati prema kršćanima u arapskom svijetu.

- Društvo je bolesno od veoma opake bolesti i molim vas, ne zbog pisma, nego dubokog stanja u zemlji, da napravimo sve da društvo ozdravi - apelirao je Hodžić i zaradio pljesak zastupnika.

Predsjedavajuća Dragica Zgrebec osudila je ovakav postupak bez obzira što je riječ o anonimnoj poruci.

- Stupanj demokracije mjeri se stupnjem u kojem većina uvažava manjinu. Pozivam da zastupnici u istupima njeguju kulturu dijaloga i razumijevanja i da osuđujemo svaku poruku mržnje - zaključila je.

Sabor nije glasovao jer nije postignut dogovor s bankama

Sabor ni danas nije glasovao o Zakonu o potrošačkom kreditiranju, kojeg željno iščekuju svi građani, posebice oni koji imaju kredite u švicarcima. Razlog tome je što još uvijek nije postignut dogovor banaka i Vlade vezano za kamatne stope na stambene kredite u švicarskim francima. Ivan Šuker (HDZ) podsjetio je da je njegova stranka i tijekom saborske rasprave upozoravala da je riječ o populističkom rješenju te da se radi račun bez krčmara.

- Ministar je vjerojatno odustao od te cijele priče i sad je očito prebacio lopticu u dvorište HNB-a i čeka rezultat tog razgovora. Mislim da se ovaj zakon predugo kiseli u političkim raspravama. Trebalo je ranije rezolutno reagirati - kazao je.

Šuker smatra da bi najbolje rješenje bilo ono koje neće izazvati tužbe, a kojom će se pomoć građanima. Upozorava i da problem u cijeloj priči nisu kamatne stope nego da je ključni problem glavnica kredita.

- Smanjenjem kamatne stope ne može se toliko umanjiti rata. Građanima je zbog tečajnih razlika puno narasla glavnica. Mislim da su se na početku olako obećavale neke stvari - kazao je Šuker.

Osvrnuo se i na predloženi zakon o porezu na dohodak i ustvrdio da je riječ o populizmu koji ne donosi ništa dobroga.

Laburist Zlatko Tušak strahuje da će na kraju Vlada vjerojatno izaći s prijedlogom koji će biti u interesu banaka.

- Najbolje rješenje bilo bi da se, kao što je bilo govora, deviznu klauzulu i dio kamata stavi pod ograničenje što bi za građane koji imaju kredite u švicarcima značilo manje rate - izjavio je.

Ivo Jelušić (SDP) kazao je da se o potrošačkom kreditiranju nije glasovalo jer treba još vidjeti može li se postići kompromis s bankama kako bi se zaštitili građani. Očito je, kaže, da je bankama teško odustati od zarade koju su dosad imale neopravdano. Upitan što će biti ako do dogovora između banaka i Ministarstva financija ipak ne dođe, odgovara:

- Donijet ćemo zakon i primjenjivati ga - ustvrdio je SDP-ovac.

Srđan Gjurković (HNS) vjeruje da će se nakon uključenja HNB-a pronaći najbolje rješenje, a to je da kamata bude između 2,7 i 2,9 posto.

- Građanima bismo tako osigurali jednake uvjete. Apsolutna sigurnost i jeftinije kamate - zaključio je.