HNB očekuje rast BDP-a u 2024. od 3,6 posto! Prema projekciji smanjuje se i nezaposlenost

Hrvatska narodna banka (HNB) u 2024. godini očekuje rast realnog BDP-a za 3,6 posto, kaže se u jesenskim makroekonomskim projekcijama HNB-a objavljenima u utorak. U 2024. očekuje se ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6 posto, s 3,1 posto u 2023. godini, uslijed nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti, kažu u HNB-u.

Pritom bi, s obzirom na iznimno snažan rast u prvoj polovini 2024., rast investicija u ovoj godini mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos te zamjetno nadmašiti ranije projekcije.

S druge strane, HNB očekuje znatno manji doprinos neto izvoza rastu BDP-a, ponajprije zbog izraženijeg rasta uvoza te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine.

IZJAVE NAKON SJEDNICE VIDEO Primorac: 'Procjena je da će BDP rasti na 3,5 %, a inflacija pasti na 3,1 do kraja ove godine'

Kako je rast domaće potražnje osjetno nadmašio ranija očekivanja, osobito kada je riječ o investicijama, rast BDP-a za ovu godinu povećan je za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja ove godine.

Za 2025. godinu HNB procjenjuje realni rast BDP-a za 3,2 posto, a u 2026 za 2,7 posto.

Nastavak usporavanja inflacije

HNB očekuje i nastavak usporavanja inflacije. Tako bi se prema jesenskim HNB-ovim projekcijama prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla u 2024. više no prepoloviti, na 3,9 posto, s 8,4 posto u 2023. godini, uz daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026. godini.

No, upozorava da bi se u ostatku 2024. i početkom 2025. godine zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja.

RASTE POTROŠNJA I INVESTICIJE DZS objavio: BDP porastao za 3,3 posto, ali rast je usporio

Iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, kažu u HNB-u.

Intenziviranje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti

U 2024. godini očekuje se dodatno intenziviranje rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, a nominalne bruto plaće bi mogle porasti znatno više nego što se prije očekivalo, očekuju HNB-ovi analitičari.

Tako bi, sukladno dobrim ostvarenjima i snažnijem rastu gospodarske aktivnosti na razini cijele 2024. godine, zaposlenost mogla porasti za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

IZVJEŠĆE Digli prognozu rasta hrvatskog BDP-a u 2024. na 3,2 posto

U 2025. i 2026. HNB očekuje daljnji rast zaposlenosti, no po nižim stopama te bi se stopa registrirane nezaposlenosti mogla sniziti na oko 5,2 posto radne snage u tekućoj godini.

Kada je riječ o plaćama, HNB očekuje da će u 2024. prosječna bruto plaća porasti na godišnjoj razini nominalno za 14,9 posto, što je slično ostvarenjima iz protekle godine, dok bi se porast realnih plaća mogao ubrzati na 10,8 posto. 

Snižavanje na tekućem i kapitalnom računu platne bilance

Nakon što je u 2023. godini višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dosegnuo 3,7 posto BDP-a, HNB u tekućoj godini očekuje njegovo snižavanje na 2,2 posto BDP-a. 

Promatrano po pojedinim podračunima, pogoršanju bi prema HNB-ovoj prognozi najviše moglo pridonijeti dodatno produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. 

Pored toga, nakon vrhunca korištenja u 2023., koja je bila posljednja godina u kojoj je bilo moguće povlačenje sredstava iz prethodne višegodišnje financijske perspektive kada se obično povlače izdašni iznosi sredstava, u 2024. se očekuju nešto manji priljevi sredstava iz fondova EU.

Istodobno se u razmjeni usluga očekuje nešto slabiji rast prihoda, uključujući i od turizma, ali i brži rast rashoda zbog čega bi neto izvoz usluga mogao biti manji nego godinu ranije.

Saldo na računu dohodaka bi se mogao u 2024. blago poboljšati s obzirom da su neto kamatni prihodi središnje banke nastavili snažno rasti. U 2025. i 2026. se očekuje poboljšanje salda na tekućem i kapitalnom računu na 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a, prvenstveno zbog većih priljeva iz fondova EU i oporavka inozemne potražnje.