Kupnjom domaćih proizvoda osiguravamo opstojnost naših proizvođača, čuvamo radna mjesta i pridonosimo zadržavanju kvalitetne radne snage, izjavila je Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu HGK,
HGK: BDP bi rastao 1,1 posto na godinu kad bi mjesečno trošili 14 eura više na naše proizvode
Globalne krize koje su se zaredale posljednjih godina osvijestile su važnost samodostatnosti nacionalnih gospodarstava, kako u proizvodnji osnovnih prehrambenih proizvoda tako i energije. U cilju podizanja konkurentnosti, a time i postizanja samodostatnosti, Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na jačanju otpornosti hrvatskih proizvođača, a više od 25 godina na važnost poticanja domaće potrošnje ukazuje i kroz nacionalnu kampanju Kupujmo hrvatsko.
Brojnim inicijativama i druge europske zemlje promoviraju potrošački patriotizam jer su učinci kupnje domaćeg proizvoda multiplikativni. Ako bi svaki hrvatski građanin prosječno mjesečno potrošio 14 eura (108 kuna) više na domaće proizvode, to bi donijelo rast bruto dodane vrijednosti za 1,1 posto godišnje te rast poreznih prihoda od jedan posto godišnje, pokazuje studija Ekonomskog instituta u Zagrebu, navode iz HGK.
Uz podršku i potrošača i poduzetnika, u srednjem roku moguće je osigurati dodatan rast BPD-a od 0,64 posto te osigurati zapošljavanje novih 10. 600 zaposlenih – uz ekvivalentan rast plaća. To je optimističan scenarij koji se događa kada istovremeno i u sinergiji djeluju i poticanje hrvatske potrošnje i poticanje hrvatske proizvodnje, pokazuju rezultati navedene studije.
- Samo zajedničkim doprinosom svih na tržištu možemo osnažiti hrvatsko gospodarsko. Kupnjom domaćih proizvoda osiguravamo opstojnost naših proizvođača, čuvamo radna mjesta i pridonosimo zadržavanju kvalitetne radne snage, te stvaramo preduvjete za nove investicije i jačanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva - izjavila je Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu HGK, i pozvala građane da se uključe u novu kampanju Kupujmo hrvatsko koja započinje u vrijeme koje tradicionalno označava početak povećane potrošnje.
U 2023. godini Odjel za upravljanje kvalitetom proveo je istraživanje o prepoznatljivosti znakova kvalitete HGK Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko među potrošačima. Rezultati istraživanja pokazali su da je 92,9 posto ispitanika upoznato sa znakovima kvalitete HGK.
Više od polovice anketiranih pri kupnji daje prednost proizvodima i uslugama sa znakovima kvalitete, i to 16,7 posto uvijek, 56,3 posto uglavnom, a 17,5 posto ispitanika ne obraća pozornost na proizvode i usluge sa znakom kvalitete.
Kao najvažniji razlog zbog kojeg kupuju hrvatske proizvode označene znakovima kvalitete HGK Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko 65,8 posto ispitanika navelo je poticanje razvoja proizvodnje domaćih kvalitetnih proizvoda. Drugi je razlog za kupnju označenih proizvoda i usluga povjerenje u takve proizvode i usluge, što je navelo 43,4 posto ispitanih, dok 20,8 posto njih smatra da su proizvodi i usluge sa znakom kvalitetniji od ostalih.
Tvrtke se pak odlučuju za sustav označavanja proizvoda i usluga znakovima kvalitete HGK, u prvom redu zbog prepoznatljivosti proizvoda i usluga, to je glavni motiv za 62 posto ispitanih, a konkurentnost je na drugom mjestu (59 posto). Zanimljivo je kako se 56,3 posto ispitanih gospodarskih subjekata, nositelja znakova kvalitete izjasnio da je jedan od motiva bio dodana vrijednost proizvodu ili usluzi. Također, 54,5 posto ispitanika smatra da znakovi doprinose stjecanju povjerenja kupaca u proizvode i usluge sa znakovima kvalitete. Kao manje važni motivi za odluku o brendiranju znakovima kvalitete se pokazalo povećanje prodaje 35,3 posto, stručna ocjena i ocjena kvalitete od strane struke 28,1 posto te poticanje proizvodnje 11,4 posto.
Povjerenje u domaći proizvod temelji se na stvarnim vrijednostima jer uz to što su, kao što pokazuje i ovo istraživanje, kvalitetniji, prehrambeni su proizvodi i svježi zato što u kratkom roku dolaze do kupca, a i svaka moguća reklamacija lakše je ostvariva. Sve to bitno je kupcima, posebice mlađim potrošačima koji preferiraju savjesnu potrošnju i cijene njezin pozitivan utjecaj na okoliš.