Novi europski zakon kojeg će Hrvatska morati implementirati, omogućava novinarima da zaštite svoje izvore od kaznenog progona. 465 zastupnika je bilo za, 92 protiv, a suzdržana 64
EMFA
HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu glasali za krovni zakon koji ruši Lex Ap
Europski parlament izglasao je EMFA-u, krovni zakon kojeg u roku 15 mjeseci sve zemlje članice trebaju implementirati. Dio toga zakona je i članak 4 koji kaže da se novinare, urednike i njihove članove obitelji ne može privesti, sankcionirati, presretati, nadzirati, pretraživati ili im zaplijeniti elektroniku, pretraživati nekretnine u kojima žive i redakcije ukoliko novinari odbiju odati svoj izvor, osim ako to ne zahtjeva javni interes po članku 52 ugovora o Europskoj uniji.
Za ovaj zakon u europskom parlamentu digli su ruku svi hrvatski europarlamentarci osim Kolakušića koji je bio protiv, te Ilčića i Sinčića koji su bili suzdržani. Iako glasovanju nije pristupio Karlo Ressler, HDZ-ovi Sunčana Glavak, Tomislav Sokol i Željana Zovko su bili za.
Svi zakoni u kojima se spominju mediji novinari, i koji ih se tiču, će se morati prilagoditi ovom zakonu.
To obuhvaća Zakon o medijima, Zakon o HRT-u i Lex AP, ako se sutra izglasa u Saboru. Obuhvaća i Zakon o kaznenom postupku kad je u pitanju otkrivanje novinarskih izvora i informacija iz tajnih istraga. Upravo se na taj zakon naslanja Lex AP, iako ga ministar Malenica i ostali HDZ-ovi zastupnici navode kao zakon koji štiti novinare.
Taj zakon zaista kaže u jednom dijelu da su novinari i urednici izuzeti pretresa i privremenog oduzimanja bilješki i elektronike, ali isti zakon spominje i iznimke, a jedna od iznimki je kršenje Kaznenog zakona po članku 307.a.
Taj članak govori o tome da se novinare i urednike može ispitati, pretražiti, privremeno im se oduzeti bilješke i elektronika ako su nekome pomogli ili štite izvor koji im je otkrio informacije iz tajnog dijela istrage. S Lex AP-om, istrage koje su sad nejavne, postale bi tajne, pa bi tako svaki novinar po kaznenom zakonu mogao biti ispitan, a elektronika i bilješke mu pregledani. I tako bi novinari, unatoč dijelu Lex AP-a koji tvrdi da novinari ne mogu biti počinitelji kaznenog djela, svejedno mogli biti obuhvaćeni istragom. A to znači da ne bi mogli zaštititi svoje izvore i zviždače. Ovom pravnom akrobacijom može se zastrašiti sve koji novinarima žele dati informacije o nepravilnostima i korupciji. I na taj način, upitno je koliko bi ljudi riskiralo da iznesu stvari u javnost.
Ono što EMFA zahtjeva od država članica je veća zaštita slobode medija, transparentnost financiranja te zabrana uplitanja u uređivačku politiku. Štiti i pravo građana na pristup informacijama kroz medije, kao i mogućnost da novinarima prijave nepravilnosti koje vide. U četvrtak će se u Saboru glasati o Lex AP-u, unatoč tome što je Europski parlament danas odlučio.
- Plenković će morati ispoštivati odluke Europske unije. Novinari na svakodnevnoj bazi otkrivaju afere vladajućih i ovim zakonom se to neće moći spriječiti. Naravno da novinari imaju odgovornost u svom radu, ali oni koji rade profesionalno ne smiju biti pod nikakvim pritiskom, prijetnjama ili ucjenama - govori Predrag Fred Matić, jedan od europarlamentaraca koji je radio na zakonu.
U samom početku, Mađarska, Francuska i Njemačka su bili za to da se novinare može nadzirati, ali je to kroz pregovore svedeno na posebne situacije u slučajevima teških kaznenih djela.
Podsjetimo, Sandra Benčić je Andreja Plenkovića i Vladu prijavila Europskoj komisiji zbog Lex AP-a. Kako doznajemo, zbog te prijave Odbor za pravo Europskog parlamenta zatražit će od Hrvatske očitovanje o Lex AP-u i nazadovanju u demokratskim standardima. To očitovanje onda ide u redovni Izvještaj o vladavini prava u EU.
- Naši kolege iz Zelenih informirali su članove odbora koji rade na pripremi navedenog izvještaja, te očekujemo da ćemo imati priliku i izravno informirati članove koji pripremaju izvještaj o procesu izbora glavnog državnog odvjetnika i Lex AP - u - govori za 24sata Sandra Benčić.
A to izvješće je važno jer govori o tome koliko se država članica drži vrijednosti Europske unije i pristupnog ugovora kojeg je potpisala. U tom ugovoru stoji da se demokratski standardi ne smiju snižavati u odnosu na ono kakvi su bili. U ovom slučaju riječ je o poglavlju 23, koje govori o pravosuđu i ljudskim pravima, u sklopu kojeg su se u Hrvatskoj morali uspostaviti i efikasni mehanizmi za borbu protiv korupcije. Zbog takvih stvari sud Europske unije u Luksemburgu bi mogao prvo Hrvatskoj narediti da plati kaznu, a onda joj i zamrznuti novac iz EU fondova.
- Pokreće se prekršajni psotupak, a ako članica ne reagira ide se na sud. Nakon toga sud odlučuje o plaćanju kazne i EU fondovima. To je jedna blamaža za državu. I Hrvatska je sudjelovala u pregovorima oko ovog Zakona i ako se ne uvede, to će biti stvarno sramota - objašnjava Matić.
A Hrvatska ovisi o EU fondovima kad su u pitanju obnova od potresa, inovacije, infrastruktura i poljoprivreda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
