HDZ je za cjelodnevnu nastavu, Most bi zabranio mobitele, SDP je za to da vrtići budu besplatni

U ova dva mandata HDZ-ove vlasti u hrvatskom obrazovanju dogodilo se svašta. Dvoje ministara, nekoliko reformskih poteza, dvije godine u dotad neviđenim uvjetima korona pandemije, online nastave i posebnih uvjeta u školama, više velikih prosvjeda prosvjetara. "Škola za život" nestranačke ministrice Blaženke Divjak u međuvremenu je doslovce ugašena, a HDZ-ov ministar u drugome mandatu Radovan Fuchs započeo je eksperimentalni projekt cjelodnevne nastave prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

I dok se broje zadnji dani do izbora koji po svemu poznatome neće donijeti značajne promjene obrazovnom sustavu, obrazovanje je važan dio izbornih programa svih stranaka. Provjerili smo što nude stranke koje prema trenutnim istraživanjima prelaze izborni prag: HDZ, SDP, Možemo!, Most i Domovinski pokret.

Svi imaju nekoliko zajedničkih točaka - ujednačiti uvjete obrazovanja bez obzira na financijske mogućnosti roditelja, osigurati bolju brigu o mentalnom zdravlju djece i mladih, osigurati vrtiće za svu djecu, te osuvremeniti nastavu i omogućiti djeci i mladima dostupnu kulturu i sport. Ne slažu se oko građanskog odgoja i obrazovanja i drugih važnih pitanja koja se dotiču ideoloških pitanja. Vjeronauk nitko ne spominje, očito su svi procijenili kako ovaj put to pitanje može otjerati birače. 

Možemo!, SDP i Most kao važne dijelove programa ističu priuštivu stanogradnju i sport za sve. Veća ulaganja u znanost i visoko obrazovanje svima su u programu. Ovim je strankama temeljno ujednačavanje uvjeta od predškolskog odgoja, modernizacija kurikula, veće plaće za nastavnike i odgojitelje. U HDZ-u kažu - mi to sve već provodimo.

Iz njihovih programa izvukli smo najvažnije teze koje se tiču obrazovanja i mladih.

HDZ - program

U svome programu HDZ ističe kako su tijekom proteklih osam godina u sve razine obrazovanja uložili 2,7 milijardi eura. Navode kako su uveli besplatni školski obrok, besplatan školski prijevoz i besplatne udžbenike za učenike, uspostavili digitalni upis djece u obrazovanju te model fiskalne održivosti dječjih vrtića. Donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju, dodijeljeno je 100.000 socioekonomskih i STEM stipendija za mlade, uloženo 180 milijuna eura u izgradnju ili obnovu 14 studentskih domova diljem Hrvatske. Provode reformu strukovnog obrazovanja, te je određeno 26 regionalnih centara kompetentnosti. Kažu da su donijeli mjere za prevenciju mentalnih zdravstvenih problema, osigurali potporu pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima.

OBAVEZAN VRTIĆ OD 4. GODINE

Mjesto u dječjem vrtiću za svako dijete do 2030. godine, obavezno obrazovanje u vrtićima od 2028/2029. za djecu stariju od četiri godine, pristupačnija cijena vrtića za roditelje.

CJELODNEVNA NASTAVA

Jednosmjenska nastava i cjelodnevna škola za sve od školske godine 2027/2028., u što planiraju uložiti 1,5 milijarda eura. To podrazumijeva kuhinje i sportske dvorane za svaku školu.

Promicat će upis obrazovnih programa za deficitarna zanimanja i zanimanja budućnosti, jačat će strukovno obrazovanje uz stipendije za učenike i potpore poslodavcima. Povećat će broj učenika u gimnazijskim programima. Poticat će rad učeničkih zadruga, vježbeničkih tvrtki i studentskih inkubatora.

Povećat će satnicu učeničkog rada. Osnovati nacionalni kamp za darovite učenike. Osigurat će materijalne i kadrovske uvjete za rad s djecom s poteškoćama. 

DIGITALNI REGISTAR DIPLOMA

Potaknut će usklađivanje studijskih programa i upisnih kvota s potrebama tržišta rada. Poboljšat će digitalne nastavne infrastrukture i osnovati digitalni registar diploma. Povećat će studentsku satnicu s 5,25 na 7,81 eura. Ulagat će u studentske domove, uspostavit će mrežu studentskih poliklinika, poticati međunarodnu suradnju i mobilnost studenata, profesora i znanstvenika. Poticat će otvaranje studija iz traženih područja (logopedi, socijalni pedagozi), međuinstitucionalne znanstvene projekte, osnovat će institut za tehničke znanosti za napredna istraživanja.

Cilj im je brže prilagođavati obrazovne programe tržištu rada, ulagati u digitalnu transformaciju i osigurati ostanak mladih. 

SDP - program

Temelj programa je socijalna pravda i jednaki uvjeti za sve, pa i u obrazovanju. U vrhu prioriteta im je podrška za djecu s poteškoćama, besplatni vrtići za svu djecu, poboljšanje ishoda učenja i poučavanja u školama kroz modernizaciju kurikuluma, ulaganje u obrazovnu infrastrukturu i podršku učiteljima, uz istovremeno poticanje istraživačkog duha, inovacija i interdisciplinarnosti. Planiraju uvesti jednosmjenski i cjelodnevni rad u svim školama, produljiti osnovno obrazovanje na devet godina ranijim početkom polaska u školu (sa šest godina), pojačati matematiku i hrvatski jezik, te pojačati cjeloživotno obrazovanje.

BESPLATNI VRTIĆI ZA SVU DJECU

Glavni cilj SDP-a je osigurati besplatne vrtiće i mjesto za svako dijete. Kriteriji za upis djece u vrtiće trebaju biti jasno postavljeni i pravedni. Planiraju osigurati vrtiće sa suvremenom opremom, boljim rukovođenjem i bolje plaćenim i educiranim odgojiteljicama i odgojiteljima, te poštivanje pedagoških standarda.  

VEĆE ULAGANJE U SPORT

SDP-ov program posebno ističe sport u školama za sve. Problemi su najmanja satnica tjelesne i zdravstvene kulture u EU, nedostatak sportskih dvorana i njihovo loše stanje. U predškolskom odgoju ne sudjeluju kineziolozi, sportskim aktivnostima bavi se tek 15 posto mladih. Djeca su na petom mjestu u Europi po debljini.

Ciljevi SDP-a su povećanje ulaganja u sport općenito, osigurati da je svakome djetetu lako dostupan sport kao besplatna izvanškolska aktivnost, modernizacija kurikuluma uz snažnije uključivanje TZK-a, edukacija roditelja i djece o važnosti kvalitetne prehrane i bavljenja sportom.

Planiraju povećati umjetničko obrazovanje od najranije dobi, povećati satnice iz likovne, tehničke i glazbene kulture, te osigurati besplatne posjete muzejima, kazalištima itd. 

SDP se zalaže i za obavezan građanski odgoj i obrazovanje u svim školama. Ističu kako zbog upornog odbijanja HDZ-a da na pravi način uvede GOO mladi imaju izuzetno loše kompetencije na području građanskih prava i odgovornosti.

Uvest će periodično vanjsko vrednovanje obrazovanja od prvog razreda osnovne škole do mature.

POSEBAN FOND ZA STANOVE

SDP ističe kako su sve veći troškovi studiranja bez adekvatnih rješenja za smještaj, prehranu i regulaciju studentskog rada. Mladima će osigurati besplatan pristup kulturnim ustanovama i godišnje potpore za kulturne aktivnosti i sadržaje.

Planiraju uvesti novu regulaciju studentskog rada i osnaživanje studentskih radničkih prava, te poseban fond za gradnju i obnovu stanova,. 

Zaposlit će stručno psihološko/psihijatrijsko osoblje u sve domove zdravlja, škole i fakultete u Hrvatskoj, povećati broj specijalizacija za dječju i adolescentu psihijatriju, formirati mobilne timove stručnog osoblja, te uvesti koncept emocionalne pismenosti u škole.

MOST - program

Među "deset konkretnih rješenja za Hrvatsku" u svome programu Most dva posvećuje obrazovanju i znanosti. Najavljuju kako će poticati istraživački usmjerenu nastavu, uvesti sustav profesionalnog usmjeravanja učenika od početka njihovog školovanja i povećavati nacionalna javna izdvajanja za znanost 10% godišnje.

Najavljuju da će izgraditi studentske domove, ponovo pokrenuti studentske poliklinike i omogućiti mladima koji su studirali da koriste puni raspon poreznih povlastica 10 godina od ulaska na tržište rada.

Most upozorava na sve veću digitalizaciju i AI koji značajno mijenjaju ono što se traži na tržištu. Nove vještine i znanja treba razvijati kroz STEM područje od predškolskog odgoja. Ko cilj ističu istraživački usmjerenu nastavu, koja treba zamijeniti dominantno predavačku nastavu. To zahtijeva planiranje novih kurikula, materijalno opremanje škola te dodatno obrazovanje učitelja i nastavnika, navode.

ZABRANA MOBITELA

Zbog sve lošijeg mentalnog zdravlja i problema s tehnologijom, predložit će zabranu korištenja pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, osim u edukacijske svrhe kada to zahtjeva nastavna jedinica ili ako je njihova uporaba opravdana medicinskim razlozima.

Zalažu se za što kvalitetnije cjeloživotno obrazovanje, ali uz kontrolu kvalitete, vanjsko vrednovanje obrazovanja odraslih.

Most smatra da hrvatskom obrazovanju ne trebaju nove reforme, već strukovni kontinuitet. To bi postigli provođenjem evaluacije i analize svih dosad provedenih reformi, te pojačali sustav vanjskog vrednovanja kroz nacionalne ispite i unaprijeđenu državnu maturu.

MJESTA U VRTIĆIMA ZA SVU DJECU

Žele poboljšati materijalne uvjete u dječjim vrtićima i školama, ujednačiti uvjete i dostupnost (regulacija cijena vrtića, besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz, poboljšanje mreže stipendiranja učenika koji odabiru deficitarna zanimanja, poboljšanje mreže stipendiranja studenata), povećati plaće odgojiteljima, nastavnicima i učiteljima, te ih više educirati.

Žele uključiti svu djecu u predškolski odgoj, te ostvariti veću suradnju vrtića i škola. Uveli bi obavezno profesionalno usmjeravanje učenika 7. i 8. razreda, jačali bi područje izvannastavnih aktivnost, poticali i regulirali rad s nadarenim učenicima, razvijali bi i pomagali cjelovito i nediskriminatorno strukovno obrazovanje te popularizirali strukovna zanimanja kroz sustav stipendija.

NOVA DRŽAVNA MATURA

Redizajnirali bi državnu maturu, povećali ulaganja u znanost, uveli mentorske stručne prakse za studente, vratili studentske poliklinike, povećali broj studentskih domova, pravo otkupa godina studiranja koje ulaze u staž.

Možemo! - program

Društvene nejednakosti vidljive su među mladima već od početka obrazovanja, te Možemo! smatra da to treba ispravljati na svim poljima. Mladima žele vratiti autonomiju, da mogu sami odlučivati o svome životu i obrazovanju, od priuštivog stanovanja do nastave u kojoj će više birati, učiti se solidarnosti, ali i moći odlučivati kroz učenička vijeća isl.

Planiraju povećati dostupnost stručne podrške mentalnom zdravlju kroz škole i zdravstvene ustanove, kako to ne bi bila priviliegija samo onih koji mogu platiti. Žele osigurati visoko obrazovanje dostupno svima javnim financiranjem školarine na svim razinama javnih obrazovnih institucija i gradnjom dodatnih kapaciteta studentskog smještaja.

OBAVEZAN GRAĐANSKI ODGOJ

Postavit će jasnije granice između učeničkog i studentskog rada, koji ponajprije treba biti kratkoročan ili vezan za predmet studija, te ostalih oblika zapošljavanja. Zalažu se da se kontinuirani studentski rad računa u staž. 

Žele uvesti obavezan građanski odgoj i obrazovanje, ali i još više osnažiti demokratske procese među mladima, primjerice, jačanjem učeničkih vijeća. Planiraju financirati organizacije civilnog društva s područja mladih i rada s mladima.

Mladčer - svakoj mladoj osobi  za 18. rođendan osigurali bi vaučer za pohađanje kulturnih i sportskih sadržaja u iznosu od 200 € kojim će se moći koristiti u razdoblju od 24 mjeseca.

DULJA OSNOVNA ŠKOLA

Kako bi djelovali na teško narušeno mentalno zdravlje među mladima, predlažu više mjera. Uvođenje novih modela vrednovanja kako bi se smanjio pritisak ocjena. Veća dostupnost stručne podrške u području mentalnog zdravlja. Jačanje i praćenje programa za prevenciju vršnjačkog nasilja. Jačanje provedbe zdravstvenog odgoja. 

Osigurali bi predškolske ustanove dostupne i priuštive svima, preko objektivnog i transparentnog sustava financijske podrške, jednake plaće za sve zaposlene. Uveli bi minimalno dvogodišnje obavezno sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju za svu djecu.

Produljili bi osnovno obrazovanje na devet godina, omogućili jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu za sve škole. Zadržali bi općeobrazovne sadržaje u strukovnim školama, te povećali izbornost predmeta u školama.

POVEZATI MLADE S PRIRODOM

Unaprijedili bi stručnu podrške učenicima iz skupina u nepovoljnom položaju, bolje platili odgojitelje, nastavnike i pomoćnike u nastavi, stipendirali pripadnike etničkih manjinskih skupina za školovanje u nastavničkim zvanjima. Žele vratiti atraktivnost nastavničkim zanimanjima.

Žele djecu i mlade više povezati s prirodom, poticati ekološku i inkluzivnu gradnju škola i vrtića, osigurati zdravu lokalnu prehranu, izraditi nacionalne smjernice za korištenje tehnologije, provoditi projekte medijske pismenosti.

Javno financirano visoko obrazovanje i znanost smatraju ključem svakog društva za odgovore na današnje probleme. Povećat će ulaganja u znanost i visoko obrazovanje na 3,5% BDP-a, te postaviti model redovitog financiranja znanstvenika od početka karijere. Žele reorganizirati sustav visokog obrazovanja s više programa koji su traženi, više međuinstitucionalne suradnje i analize onoga što akademska zajednica treba biti.