Bili smo skupa u sobi četvorica, nas trojica pričamo, a on samo šuti. I onda, da ga malo oslobodimo, pitali smo ga neke stvari, pa se otvorio. Bio je nenadmašan dribler, rekao nam je Petar Nadoveza, legendarni igrač Hajduka
Hajdukovci o Lamzi: Gledali smo njegove poteze i učili od njega
Nogometni španer, romantik, umjetnik s loptom, miljenik navijača. U to vrijeme jedan od najboljih nogometaša na svijetu. Sve to bio je legendarni nogometaš Dinama Stjepan Lamza koji nas je napustio u 82. godini.
Pokretanje videa...
Bio je igrač ispred svog vremena. O onoj legendarnoj partiji protiv Eintrachta se i dan danas priča. Dinamo je lovio zaostatak od 0-3 iz prve utakmice u polufinalu Kupa Velesajamskih gradova. Lamza je u uzvratu odigrao maestralno, vjerojatno najbolju utakmicu u karijeri i Dinamo je pobijedio 4-0. Klub s Maksimira je u finalu pobijedio Leeds i došao do trofeja. Do dan danas jedinog u europskim natjecanjima.
Divili su mu se suigrači, obožavali navijači, a bez obzira što ih terorizirao golovima, driblinzima i potezima, ni protivnici nisu ostali ravnodušni kada bi ga vidjeli s loptom.
Zdravstveno mu je stanje već neko vrijeme bilo narušeno, prije dvije i pol godine prebolio je upalu pluća i sepsu. Njegov odlazak šokirao je sve. Tako i njegovog bivšeg rivala iz Hajduka.
- Upravo sam čuo za tužnu vijest o odlasku Štefa Lamze. Žao mi ga je, bio je odličan nogometaš, ali i dobar čovjek. Uvijek miran, korektan, nikad s njim nije bilo nikakvih problema ili nekih polemika, ni na terenu ni van njega, iako je kao odličan nogometaš stalno bio na meti obrambenih igrača koji su na njega jurišali. On je bio ponajbolji igrač Dinama u svojoj generaciji, oko njega se puno toga vrtjelo i on je Dinamu puno toga dobroga donosio. Bio je vrstan dribler i kad bi igrao protiv Hajduka mi smo se posebno pripremali i dogovarali kako ga čuvati i zaustaviti. Igrao je u sredini terena i trebalo je paziti hoće li krenuti na jednu ili na drugu stranu terena. Uvijek ga je čuvao jedna igrač, a drugi bi bili u blizini da ga zaustave ako pobjegne. Zanimljivo, mi smo uvijek igrali dobro protiv Dinama, ali on je bio "vražji igrač", njega je bilo teško zaustaviti. I puno je bio bolji protiv nas u Zagrebu, nego u Splitu, ovdje smo ga nekako uvijek lakše čuvali i zaustavljali - rekao nam je Ante Žaja, legendarni igrač Hajduka koji je za 'bile' igrao od 1961. do 1969.
'Pere, splitski Pele', tepali su navijači Hajduka legendarnom Petru Nadovezi. Jedan je od najboljih igrača u povijesti Hajduka, a imao je brojne dvoboje s velikim Lamzom. Divio se legendarnom dinamovcu, a kada takvo nešto kaže jedna veličina i veliki rival poput njega, onda je jasno kakva klasa je Lamza bio u to vrijeme.
- Bio je igrač nad igračima, a to je ipak velika stvar jer je u to vrijeme bilo jako puno dobrih igrača. A on se baš izdvajao. Bio je odličan dečko, nema mu se što zamjeriti, volio je nogomet, nadigravanje, to mu je bilo najdraže. Igrao je na fini, tehnički način, po meni je on u to vrijeme bio najbolji igrač Dinama. Sjećam se da smo bili skupa u mladoj reprezentaciji, jednom zgodom smo igrali kontrolnu utakmicu protiv selekcije austrijskih drugoligaša, mislim da je ostalo 4-4. Bili smo skupa u sobi četvorica, nas trojica pričamo, a on samo šuti. I onda, da ga malo oslobodimo, pitali smo ga neke stvari, pa se otvorio. Bio je nenadmašan dribler, moram priznati da smo mi u to vrijeme gledali kako on igra da bi naučili pokoju fintu.
Jedan od najboljih Dinamovih igrača u povijesti poznat je i po izjavi da bi radije prosio pred zagrebačkom katedralom nego igrao u Crvenoj zvezdi. Bio je toliko zaljubljen u Dinamo da za njega nije postojao drugi klub. Za Dinamo je igrao od 1960. do 1967. i do danas je ostao jedan od najboljih igrača u povijesti, a oni stariji kažu da je u tim godinama bio jedan od najboljih na svijetu.
S 'modrima' je osvojio 2 nacionalna kupa ('63 i '65) te Kup velesajamskih gradova 1967. Za Dinamo odigrao 186 službenih utakmica i zabio je 36 golova. Karijeru u silnom igračkom usponu prekinula je ozljeda zbog nesretna pada nakon njegove najbolje igre u polufinalu Kupa velesajamskih gradova protiv Eintrachta iz Frankfurta (4:0).
Zbog nesreće je samo finale pratio iz bolničkog kreveta te je 'izgubio' ugovor s belgijskim Standardom. Tada je prešao u Rijeku za koju je igrao godinu dana pa je godinu dana je proveo i u Zagrebu, a onda je navukao i dres francuskog Chateaurouxa i australskog kluba Croatia Melbourne. Sedam je puta nastupio za reprezentaciju bivše države.