Održano je jedno od izbornih sučeljavanja uoči nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj
PREDIZBORNO SUČELJAVANJE
Grmoja: 'Postoje samo dva spola, muškarac i žena. Protiv Istanbulske konvencije sam'
Nasilje je strukturni problem ovog društva i to je problem koji imamo već dugovremena, a mi zapravo od rata pa nadalje nismo radili na osvještavanju koliko nasilja u Hrvatskoj ima, ali i nismo suzbijali normalizaciju nasilja i onoga što nasilje samo po sebi jest pa smo mnoge forme i oblike nasilja prihvaćali, ali isto tako potencirali društvenim mrežama, ali i 'klikbejtovskom' logikom koju neki mediji imaju. Čak smo ušli u promoviranje nasilja. Htjela bih podcrtati slučaj tinejdžerice u Splitu. Svi su se, naravno, zgražali nad tim činom, što je normalno jer to je nasilan čin. Međutim, to što su te tinejdžerice radile kada su to snimale i namjeravale prenositi na društvenim mrežama je ono što često viđamo da mediji čine kada lajvaju…, rekla je Sandra Benčić iz Možemo! na aktualnu temu dva ubojstva žena u Zagrebu, za Danas.hr.
Danas je održano jedno od izbornih sučeljavanja uoči nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Na sučeljavanju su sudjelovali Sandra Benčić iz platforme Možemo!, Nikola Grmoja iz Mosta te Ivan Penava iz Domovinskog pokreta.
Nikola Grmoja iz MOST-a ističe kako je nasilje problem cijelog moderno društva.
- Nasilje nije samo problem našeg društva. To je problem uopće modernog društva. Imamo apsolutni rascjep vrijednosti. Ako društvo nema neku koheziju oko onoga što je zajednička vrijednost, onda se raspada. Mi smo odustali od obiteljskih vrijednosti. Mi smo odustali od onoga svega što je bilo normalno. Događaju nam se i raspadi brakova. Imamo sad i nakon korone i onih suludih mjera, protiv kojih smo jedini ustali, još goru situaciju s našim mladima. Treba razmišljati i o ograničenju mobitela u odgojno obrazovnim ustanovama, ali sve to nije dovoljno. Svi trebamo, i kroz edukaciju i kroz sve one mjere koje država može poduzeti, ali prvenstveno kroz naše obitelji, raditi s našim mladima. Jedini način je usaditi im one prave vrijednosti kako nasilje nikad ne bi bilo izbor za bilo kog - kaže Grmoja.
Ivan Penava iz Domovinskog pokreta ističe kako su korijeni nasilja dosta dublji.
- Nulta stopa tolerancije na nasilje bez obzira na to o kome se radi, koji je povod. U normalnom civiliziranom društvu, kakvo vjerujem da Hrvatska je, puno je razloga, teško je dati paušalnu odluku. Hvala dragom Bogu da svi osuđujemo nasilje kao takvo. Ali, korijeni su duboki. Od dijela što je kolegica Benčić rekla i stila života, nekakvog žutila kojem se teži, brzine, ali i pritiska na modernog čovjeka da se obavi ogromna količina zadataka u jedinici vremena često tjerajući ljude do iscrpljenosti. Naravno da se onda naglo i pragovi spuštaju. Užurbanost, jednako tako i jedne slabosti u sustavu, najprije obrazovnom, gdje se djecu na neki način pokušava prikazati velikim i tolerantnim čovjekom, a zapravo se djeci na sve moguće načine uporno, dok oni teže nać gdje su granice gdje oni ne smiju prelaziti, sustav često ide linijom manjeg otpora i širi te granice u beskonačnost. Onda odjednom od običnog djeteta, dobijemo zlostavljača, teroristu, zločinca - rekao je.
Deratifikacija dijela Istanbulske konvencije?
- Je, i rekli smo koji dio nas tu zanima. Na tragu prvog odgovora, nulta stopa tolerancije. Nema šanse da u Hrvatskoj netko unutar Domovinskog pokreta promovira nasilje prema bilo kome, osobito onom tko je slabiji, ali da ne izdvajamo. Nije mi se svidjela ova teza koja bila dosta prisutna u medijima, ovi današnji slučajevi femicida je i potvrđuju, za nas je ljudski život ultimativna vrijednost. Tu su maksimalno rigorozne kazne. Maksimalna sredstva da se recidivisti zaustave. Onaj dio istanbulske konvencije koji nam smeta je rodna ideologija - kaže Penava.
- Na žalost Plenkovićeva Vlada nije napravila gotovo ništa da je implementira, a posebno nije napravljeno ništa što se tiče obrazovanja, edukacija, ali i pomoći ženama, djevojčicama, i obiteljima u tome da preveniraju i prijave na vrijeme nasilje. Nasilje jest posljedica sustava vrijednosti koji prihvaća da netko ima moć nad nekim drugim pa je tako nasilje nad ženama posljedica patrijarhalnog sustava vrijednosti gdje muškarac ima vlast i moć nad nekim drugim - kaže Benčić.
- Ja poznajem hrvatske, dalmatinske obitelji. Takvog odnosa u dalmatinskim obiteljima nema. Zna se što je mater, a mislim da je tako u većini hrvatskih obitelji i da to nije ono što je ključni problem, ali mi trebamo imati zakonodavstvo koje najstrože kažnjava nasilje prema bilo kome, posebno prema onome tko je fizički slabiji, a samim time prema ženama. To se ne rješava nikakvim konvencijama. To je pokazala ova istanbulska konvencija. Zato sam i glasao u hrvatskom Saboru protiv nje. Tada je gospodin Penava bio u HDZ-u. Tada je on podržavao i vukovarsko-srijemski HDZ i istanbulsku konvenciju. Nama istanbulska konvencija nije potrebna. Jedno što ona nameće tu suludu rodnu ideologiju gdje se odvaja rod od spola. Imamo samo dva spola, muškarac i žena, to je sasvim jasno. Kao što ne može biti roditelj jedan, roditelj dva nego samo otac i majka. To su vrijednosti koje ja zagovaram, koje ću kao hrvatski premijer promovirati u hrvatskom društvu - rekao je Grmoja.
- Možemo dijelom tražiti uzroke u prošlosti, u nekim ekstremnim pojavama unutar obitelji, ali to su loši primjeri koji su za osuditi, ali ne za korist tezi da obitelj nije dobra, da obitelj ne treba biti u nekom svom tradicionalnom, klasičnom obliku. Što se tiče izjava gospodina Grmoje, žao mi je vidjeti da političari, pogotovo oni koji pretendiraju biti premijeri koriste neistine. Kada prozivate mene da sam bio za nešto, dajte barem to provjerite. Ovo što ste izrekli je duboka neistina, da ne kažem težu riječ - nastavio je Penava.
- Istanbulska konvencija treba ostati na snazi, ali u njenom punom opsegu. Posebno trebamo staviti naglasak na eliminaciju institucionaliziranog nasilja koje se vrši i prema ženama. Ne samo ženama žrtvama nasilja nego i u obiteljskim postupcima skrbništva. Moramo uvesti građanski odgoj i obrazovanje od predškolskog odgoja do osnovne i srednje škole kako bi usađivali našoj djeci vrijednosti koje se tiču i tolerancije i prihvaćanja drugog kako bismo postali društvo koje nema političke aktere koji temelje svoje političke programe na širenje mržnje prema nekome ili širenju straha - kaže Benčić.
Inflacija, divljanje cijena u Hrvatskoj
- Dakle, 4,9 posto inflacija, plaće i mirovine naših građana su premale da mogu podnijeti ovakav rast cijena. Tu Most nudi konkretne mjere, dakle smanjenje poreza na dohodak na 15 posto čime bi građanima rasle plaće. Ukidanje poreza na mirovine, usklađivanje i rast mirovina da prate ovaj rast. S mirovinom ispod 600 eura u Hrvatskoj ne možete preživjeti, a zamislite koliko građana ima takvu mirovinu. I onda Plenković i Primorac pričaju o tome koliko su rasle mirovine. Jučer sam bio u Čepinu. Popio pivo s jednim čovjekom koji mi je rekao da je otišao raditi u Njemačku kao zaštitar za 2000 eura. Otišao je jer mu je zbog niske plaće raspala obitelj. To se nama događa. Prioritet svake Vlade je rast plaća i mirovina. Most tu ima konkretne mjere - kaže Grmoja.
- Sjetimo se Plenkovića kada je ispijao kavu s Ursulom von der Leyen kad nas je sve uvjeravao da u Hrvatskoj neće doći do poskupljenja cijena. Rekao je to će možda biti koji eurocent. Sve nakon toga čemu smo svjedočili bilo je u kontri toga. Na žalost, sve nakon toga, u čemu je sudjelovao i ministar financija i guverner HNB-a. Dok smo govorili da je jako loš trenutak za promjenu valute, zamjenu valute, premijer nas i dan danas zasipa nekim brojkama, silnim milijardama. Međutim, šuti o tome da se danas zapravo živi puno lošije nego što se živjelo ranije i šuti o tome da nas je zapravo manje u državi pola milijuna u odnosu na period od prije 12 godina. Dok ne počnemo proizvoditi, dok porezno rasterećenje ne napravimo prema svim građanima, a poglavito poduzetnicima… - dodaje Penava.
- Imamo mjere za suzbijanje inflacije koje se tiču posljedica inflacija na naša kućanstva. Tiču se inkluzivnog dodatka za ona kućanstva koja žive ispod granice siromaštva, koja moraju uvijek držati kućanstva iznad granice siromaštva. Plus naravno usklađivanja plaća i mirovina sa rastom cijena. Međutim, to neće spriječiti inflaciju. Ono što moramo napraviti je stabilizirati cijene nekretnina jer taj sektor doprinosi rastu svih drugih cijena: to namjeravamo napraviti kroz porez na nekretninsko bogatstvo, ali i kroz intervencije u najmu - rekla je Benčić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
