Industrija koja je ovisna o siliciju. Zamislite takvo ulaganje u poljoprivedu i preradu, te plasman proizvoda po cijeloj RH.
Dk
Deaktivirani korisnik
19.11.2021.
Odustani
Evo ja bi ti prvi uložio u poljoprivredu. Na način da bi počep proizvoditi dronove za automatizaciju poljoprivrednih poslova, napravio bi revoluciju u domačoj p
oljoprivrednoj proizvodnji. Znamo kako bi to bilo prihvačeno, morao bi sve vani prodavat.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
19.11.2021.
Odustani
A i kad već ideš tako malograđanski, o čemu ovisi turistička industrija?
Dk
Deaktivirani korisnik
19.11.2021.
Odustani
O tome da će nam teriorij izdržat ekološki "napad" i redovito se obnavljat do ljeta. Svake godine tone i tone kanalizacije se izlije u more. Plastike i ostalog
smeča koliko god želiš. Ispušnih plinova i sl. Ni to nije baš skroz održivo. Riješenje je diverzifikacija, malo od svega pa nisi toliko podložan katastrofi ako recimo stane proizvodnja litija.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
19.11.2021.
Odustani
Ali ajmo zamisliti takvo ulaganje u poljoprivredu. Znači treba ti masovno zemljište za uzgoj -> Nema ga na prodaju a da nije neka smiješna cifra. Treba ti tr
žište a poljoprivrednici ionako imaju smiješne marže dodatno ulaganje neće povećat urod. Tradicionalni uzgoj je prihvačen i svaka inovativnost se gleda sa podsmijehom. Osim ako se ne pojavi neki stranac teško da ćeš vidjet bilo kakvo značajno ulaganje u industriju koja se svim silama odbija modernizirat.
Prikaži još ↓
NenadZG
19.11.2021.
Odustani
Davno je rečenoda se svajja e stavljaju u tistu košaru. Osnove ekonomije i gospodarstva. Što kad tih 2500 stručnjaka bude u hladnom pogonu zbog zastoja u proiz
vodnji poluvodića i kad nestane litija?
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
19.11.2021.
Odustani
Stvar kod Rimca je da tih 2500 ili koliko ih je već ne rade u pogonu. Moderni pogoni nemaju veliki broj ljudi, sve je automatizirano. Ta večina ljudi radi po ur
edima na razvoju i istraživanju (to nam je nova velika industrija u RH). Ako litij stane, razvoj i istraživanje se prilagođava novo-nastaloj situaciji, i dalje imaju posao ali razvijaju drugačiji proizvod.
Prikaži još ↓
NenadZG
19.11.2021.
Odustani
Iz Ministarstva poljoprivrede je rečeno kako ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.695,037 hektara, od čega je u vlasništvu države 890.
214 hektara ili 33 posto dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1.804,823 hektara ili 67 posto.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
19.11.2021.
Odustani
Ok, I što s tim podatkom? Da li tu piše koliko je tog zemljišta na prodaju? Koja je cjena?
NenadZG
19.11.2021.
Odustani
To piše da je logičnije ulagati u poloprivredu i prehranjivati RH i ne brinuti o siliciju i mogućem zastoju proizvodnje. Visoke tehnologij su ppotrebne, ali tek
nakon što država stekne bazu gospodastva koja je samoodrživa i ne ovisi o strancima. Da svi bi sjedili na toplome i tipkali na računalu, ali takva je država osuđena na propast.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .