'Građevinska dozvola za zid na Korani je nezakonita...'

Visoki upravni sud poništio je presudu riječkog Upravnog suda, a time i rješenje Karlovačke županije i građevinsku dozvolu Grada Karlovca čime je gradnja protupoplavnog zida na Korani postala nezakonita, izvijestili su u srijedu iz Udruge "Eko Pana".

Karlovačka Udruga za zaštitu okoliša "Eko Pan" predočila je u srijedu na konferenciji za novinare sudsku presudu kojom je, kako je rekao aktivist Denis Frančišković, "sud potvrdio da je za taj zahvat bilo potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš“, čime je poništena prijašnja nepravomoćna odluka Upravnog suda u Rijeci po kojoj je Grad Karlovac investitoru izdao građevinsku dozvolu.

VJERUJU U PALADINU Inženjerske komore očekuju partnersku suradnju s novim ministrom graditeljstva

Frančišković je rekao da su oni upozorava tijela javne vlasti na propuste i da se s izdavanjem građevinske dozvole za zid treba čekati, no zid je tijekom dvogodišnjeg sudovanja izgrađen uz građevinsku dozvolu koja je, prema najnovijoj presudi, nezakonita. No, treba reći, rekao je Frančišković, da najnovijom sudskom odlukom „Karlovačka županija tek treba provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno je li zid prihvatljiv za ekološku mrežu", i to nakon što je zahvat već obavljen, a zid izgrađen.

U slučaju da se studija provede i da ona bude negativna za investitora u "Eko Panu" smatraju da bi zid trebalo srušiti. Grad Karlovac ima alat za to, ali Frančišković smatra da „nije realno očekivati da će se zid rušiti, iako se radi o 195 metara dugačkom i mjestimično i po 2,5 metara visokom zidu u neposrednoj blizini Korane".

Kako je rekao, poništavanjem građevinske dozvole, ako bi provedena studija pokazala mogući loš utjecaj zida na okoliš, grad bi se izložio trošku odštete investitoru za podizanje zida te trošku za njegovo rušenje. Karlovačka je županija propustila zakonito provesti postupak, Grad Karlovac je prvo odbio izdati građevinsku dozvolu, da bi investitor dobio sud u Rijeci, pa Grad onda izdao dozvolu po nepravomoćnoj presudi, iako se građevinska dozvola ne može izdati prije rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Time je Grad propustio zaštititi javni interes, ocijenili su u "Eko Panu".

ODLIČAN MATERIJAL ZA GRADNJU Sve više građevinara razmišlja o materijalima od konoplje

„Gradonačelnik Mandić u stvari nije imao hrabrosti saslušati sve strane, brzo je postupio po sada poništenoj presudi jer je pokleknuo pred nekim interesima, a nama je ovo treća pobjeda na Visokom upravnom sudu, nakon što smo zaustavili gradnju Hidroelektrane na Kupi u Brodarcima i gradnju male hidroelektrane na Korani u Primišlju. Zato želim skrenuti pažnju na to da županije, ministarstva i sudovi pokazuju da u Hrvatskoj još nije izgrađen sustav koji može osigurati zakonito provođenje okolišnih postupaka. Izbjegavanje provođenja postupaka utjecaja (građevinskog) zahvata na okoliš je opasna praksa“, zaključio je Frančišković.

Po njegovu mišljenju „puno je tijela javne vlasti i sudova u Republici Hrvatskoj koji moraju raditi na edukaciji svojih kadrova da bi se osigurala dosljedna primjena nacionalnih zakona i pravnog okvira EU-a u području zaštite okoliša i da se više ne bi događalo da čak i sudovi donose nezakonite presude“.

"Eko Pan" je na kraju pozvao institucije da prestanu ignorirati okolišne zakone i postupke procjene zahvata na okoliš, što se događa petnaestak godina, te da prestanu donositi za okoliš štetne odluke zbog određenih partikularnih interesa. Sud je također odgovorio na pitanje ima li pravo svaki vlasnik graditi neke svoje sustave obrane od visokih voda na svojemu zemljištu.

DZS: U listopadu izdali 12,1 posto više građevinskih dozvola nego lani

„Pravnom stečevinom Europske unije nevažno je je li zemljište privatno ili nije, za odluku o gradnji presudna su samo obilježja i karakteristike zahvata. Konkretni zid spada u popis zahvata za koje je potrebno procijeniti utjecaj na okoliš kao za sve kanale, nasipe i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale“, rekao je Frančušković i upitao kakvog smisla ima parcijalno rješavanje obrane od poplave svakog kako hoće na svojoj čestici u uvjetima kada se u gradu, županiji te u još dvije susjedne županije gradi sustav obrane od poplave.