Premijer: Naći ćemo smještaj za sve u studentskom domu, pa da se studenti mogu vratiti u sobe

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske, prvoj nakon kratke ljetne stanke, bit će izviješteno o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Hrvatskoj, a na dnevnom je redu i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o šumama. 

Vlada će dati Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade RH i Svjetske meteorološke organizacije o pravnom statusu i djelovanju Ureda za projekte Svjetske meteorološke organizacije u RH.

PRATITE UŽIVO: Sjednica Vlade 

Na sjednici će se naći i Prijedlog odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2020./2021., te će raspravljati o privremenom izvješću o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u 2020.

Plenković: Pandemija zahtijeva oprezan pristup 

Hrvatski premijer Andrej Plenković upozorio je u četvrtak kako aktualna globalna situacija s pandemijom zahtijeva oprezan pristup kako bi se zaštitilo hrvatsko gospodarstvo i radna mjesta, a na oprez je apelirao i u osobnim kontaktima, osobito kad je riječ o mlađoj populaciji.

U uvodnom govoru na sjednici Vlade u Banskim dvorima premijer Plenković je istaknuo kako u aktualnim okolnostima snažnog globalnog rasta broja zaraženih Covidom-19, pri čemu i Hrvatska posljednjih dana bilježi rast novooboljelih, "moramo i dalje biti izrazito budni i oprezni, kako bismo štitili zdravlje ljudi, štitili naše gospodarstvo, štitili radna mjesta".

Ocijenio je kako je dobro što je u Hrvatskoj uglavnom riječ o novozaraženima s blagim simptomima bolesti.

- Ono što je dobro, imamo svega oko 120 hospitaliziranih i nešto više od 10 ljudi koji su na respiratorima. Ta činjenica je vrlo bitna. Moramo polako gledati tu distinkciju između onih koji su inficirani i onih koji su zaista oboljeli - kazao je Plenković.

ČETVRTA OBRANA TITULE Plenki čestitao Miočiću: 'Sretni smo i ponosni zbog pobjede!'

- Ono što primjećujemo u posljednje vrijeme je da se radi o mlađoj populaciji i o većem broju osoba koji se vraćaju s godišnjeg odmora. Zbog svega toga, apeliram na sve naše sugrađane, osobito mlade, da se ponašaju odgovorno i da izbjegavaju bliske kontakte koji mogu dovesti do zaraze - poručio je.

Premijer je nadalje najavio nastavak intenzivnog rada na donošenju zakona o obnovi Zagreba i okolice, pa će tako već danas poslijepodne biti održan sastanak na tu temu, a na idućoj sjednici Vlade, prije početka nove izvanredne sjednice Hrvatskog sabora, zakon će, kako je rekao, biti upućen u drugo čitanje.

Spomenuo je kako je Hrvatska od Europske komisije dobila odluku o isplati predujma u iznosu od 88,9 milijuna eura iz fonda solidarnosti Europske unije, "što je najveći iznos predujma uopće u kontekstu rada ovoga fonda", te istaknuo kako ministarstvo graditeljstva i državne imovine zajedno s drugim akterima radi na rješavanju pitanja smještaja ljudi koji su trenutno u studentskom domu na Cvjetnom nasilju, "kako bi pravodobno njima osigurali drugi smještaj a studentima omogućili dolazak u svoje sobe".

Premijer je također najavio obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovoza, kada će osobno, zajedno s ministrom Olegom Butkovićem, posjetiti Goli otok.

Fuchs: Datum početka škole ovisi o situaciji 

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio je u četvrtak na sjednici Vlade kako je cilj njegova ministarstva da djeca 7. rujna krenu u škole, iako će datum početka školske godine uvelike ovisiti o razvoju epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

- Taj datum uvelike će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i ako bi slučajno došlo do promjena moguće je i taj datum promijeniti - kazao je Fuchs podnoseći izvješće o aktualnom stanju vezanom za koronavirus.

IPAK, STIŽE TEŠKA JESEN U krpanju proračuna pomoći će velik broj turista i - krumpiri

Najavio je da će u ponedjeljak biti objavljene upute za postupanje i odvijanje obrazovnog procesa u školama i predškolskim ustanovama, koje su izradile stručne službe ministarstva u suradnji s epidemiolozima.

U tom dokumentu bit će navedeno na koji način se škole trebaju pripremiti za početak školske godine, definirati ulazak i izlazak djece iz škole, kretanje unutar zajedničkih prostorija i niz drugih mjera u cilju osiguravanja sigurnog odvijanja nastave.

Fuchs je ponovio da postoji nekoliko scenarija koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi, pojedinim županijama, kao i dijelovima pojedinih županija.

Maske u javnom prijevozu i za više razrede

Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema nijedan pozitivan slučaj na otoku Visu pa ne bi bilo logično da se isti scenariji primjenjuju u tim lokalnim školama, naveo je.

O maskama u školama stajalište je da se one moraju nositi pri dolasku i odlasku u javnom prijevozu te unutar samih škola za više razrede, od 5. razreda nadalje, kada se djeca kreću po hodnicima i miješaju s drugim razredima.

Tijekom nastave maske će djeca moći nositi ukoliko to žele, ali to neće biti obaveza, istaknuo je Fuchs.

ONI KUPAČE, MI SKIJAŠE Kako je Capak prkosno objavio rat Austriji i Italiji oko korone...

Dodao je kako stručne službe nadopunjuju sadržaj elektronskih materijala koji će se možda koristiti ako dođe eskalacije epidemije, pri čemu se predviđa da bi dio učenika bio u školi, a dio kod kuće, odnosno djeca bi se rotirala u školi.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je najvažnija poruka da je početak škole predviđen za 7. rujna.

Beroš: Trenutno 1520 aktivnih slučajeva 

U ovom trenutku u Hrvatskoj je 1520 aktivnih slučajeva Covida-19, među kojima je 122 na bolničkom liječenju od čega 11 na respiratoru, rekao je u četvrtak ministar zdravstva Vili Beroš ustvrdivši da je zdravstveni sustav spreman nositi se s potencijalnim izazovima na jesen.

Na 178. od početka epidemije u Hrvatskoj smo imali ukupno 7074 pozitivnih na koronavirus od kojih se 5386 oporavilo.

- U proteka tri tjedna je ukupno bio 2081 novooboljeli a u istom je razdoblju preminulo 25 osoba, dok je na bolničko liječenje primljen 201 pacijent. U istom periodu imamo 881 ozdravljenu osobu. Trenutno se 5459 nalazi u samoizolaciji. Od zadnjeg izvješća na vladi oboljelo je 111 osoba zaposlenih u zdravstvenom sustavu - rekao je Beroš podnoseći izvješće na sjednici Vlade.

Prosječna dob oboljelih unazad tri tjedan je manja od 25 godina, a klinička slika blaga te nemamo veliki broj hospitaliziranih. 

Kumulativna 14-dnevna stopa incidencije koronavirusa je 33,32 na 100.000 stanovnika, a broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi 0,3. 

Trenutno u Hrvatskoj imamo 22 testna mjesta PCR metodom a na 29 mjesta se uzimaju uzorci briseva.

- U Hrvatskoj je trenutno oko 700.000 turista pa je i porat broja Covid-19 pozitivnih osoba posljednjih dana bio očekivan. Dodatno uvedene mjere zasigurno će dovesti do smanjenja broja zaraženih, ali je isto tako puno toga na osobnom odabiru i ponašanju svakog građanima i turista, osobito mladih koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku. 

Beroš je rekao kako smo imali i importirane slučajeve Covida-19 iz 14 zemalja  EU i okruženja; 111 slučajeva i 395 njihovih kontakata.

Što se tiče žarišta Beroš je rekao kako je gotovo petina zaražena prilikom okupljanja i u noćnim klubovima diljem obale, a 15 posto su kontakti prethodno oboljelih. 

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše oboljelih je u Zagrebu, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, a povezuje se u najvećoj mjeri s povratkom s godišnjih odmora i boravkom u noćnim klubovima. Žarišta su stavljena pod kontrolu.

U Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji situacija je stabilna. Epidemiolozi uspijevaju identificirati mjesta širenja infekcije i kontakte, a ograničenjem radnog vremena noćnih klubova smanjen je rizik od daljnjih žarišta.

Sve više testiranja stranaca

Smanjen je broj zaraze na svadbama i drugim okupljanjima, a vjerski objekti i radna mjesta uzrok su zanemarivog broja oboljelih s manje od 1 posto, kazao je Beroš.

Postoje i županija s malim ili neznatnim brojem oboljelih: Koprivničko-križevačka županija s tri, Vukovarska s pet. U turističkim županijama - Istarskoj s 20 slučajeva, Dubrovačkoj 28, Primorsko-goranskoj 36 ne može se govoriti kao o žarištima koronavirusa.

Beroš je rekao i kako je zamijećen povećani broj testiranja na temelju privatnih zahtjeva, među kojima bilo najviše turista pa je dosad provedeno 1266 testiranje osoba koji nisu hrvatski državljani.

Beroš je kazao i kako je Hrvatska dobila 14. kolovoza prvu pošiljku od 493 doze lijeka remdesivir nakon što je sudjelovala u zajedničkoj nabavi tog lijeka na razini EU, a očekuju se još dvije pošiljke.

Kazao je i kako je ekspertna skupina Ministarstva zdravstva zaključila kako od početka epidemije postoji mogućnost da roditelji budu uz dijete tamo gdje postoje infrastrukturni i kadrovski uvjeti, ali da zdravstveni sustav na prvom mjestu mora prvo zaštiti bolesnu djecu od zaraze. Posjete bolnicama ograničene su u cijelom svijetu radi zaštite bolesnika i zdravstvenih djelatnika.

Hrvatski zdravstveni sustav potpuno je spreman nositi se s potencijalnim izazovom jeseni. Imamo dovoljan broj respiratora, čemu treba pridodati i novonaručene preko EK te dovoljno akutnih bolničkih postelja, a najveći teret nose zdravstveni radnici, rekao je Beroš.

Apelirao je na osobnu odgovornost pojedinaca i poštivanje epidemioloških mjera.

- Virus je među nama i samo odgovornim ponašanjem uspjet ćemo zajedno održati situaciju pod kontrolom. Razumijemo potrebu za nastavkom uobičajenih životnih aktivnosti svih, pa i mlađe populacije, ali još jednom napominjemo da odgovornim ponašanjem utječemo na vlastito i zdravlje naših bližnjih - rekao je Beroš.

Božinović: Od 30. srpnja obavljeno 61.846 nadzora 

Od 30. srpnja obavljeno je 61.846 nadzora i izdano 1767 upozorenja, a taj posao se nastavlja i dalje, izvijestio je u četvrtak potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.

Božinović je na sjednici Vlade naglasio da se trenutno u skladištu Civilne zaštite u Jastrebarskom nalazi 1150 tona zaštitne opreme, dok je u regionalnim skladištima u blizini Rijeke, Splita i Osijeka 200 tona zaštitne opreme.    

Govoreći o aktivnostima Nacionalnog stožera, Božinović je istaknuo da je iz Njemačke 6. kolovoza stiglo 40.000 zaštitnih maski tipa FFP2 i FFP3, dok je 10. kolovoza preuzeta oprema iz zadnjeg brodskog kontejnera zaštitne opreme nabavljene iz Kine.

Ukupno je stiglo devet zrakoplova i tri broda s 1000 tona zaštitne opreme vrijedne 440 milijuna kuna, od čega je 380 milijuna kuna dobiveno iz fondova Europske unije.

Aktivnosti Nacionalnog stožera civilne zaštite bile su proporcionalne cilju koji se želi postići, a glavni cilj je od početka izbijanja pandemije zaštita života i zdravlja ljudi, poručio je Božinović.

Stranci su došli jer su percipirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju

"Na razini domaće i međunarodne znanstvene javnosti predviđalo se da bi se  tijekom ljetnih mjeseci bolest mogla manifestirati kroz blažu kliničku sliku, što se još uvijek događa. Stoga smo u Nacionalnom stožeru stavili naglasak na izradu preporuka i stalno ukazivali na prihvatljive i neprihvatljive obrasce ponašanja", rekao je.

Analizirajući ovogodišnju turističku sezonu, Božinović je ocijenio da je Hrvatska iznad svih očekivanja bila odredište za brojne strance, a ti rezultati nisu došli sami od sebe već su stranci percipirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju.

Ministar je precizirao da je od pokretanja web stranice entercroatia.mup.hr dolazak u Hrvatsku ukupno prijavilo 4.371.964 osoba, a od toga je njih 89 posto kao razlog za putovanje navelo turistički dolazak.

Nacionalni stožer civilne zaštite kontinuirano prati situaciju i poziva gospodarske subjekte i građane na poštivanje svih propisanih mjera i preporuka u cilju izbjegavanja porasta broja novozaraženih. Posebno pozivamo one koji se vraćaju s mora da, bez obzira na simptome, minimaliziraju bliske kontakte u društvu, s kolegama s posla, ali i s ukućanima sa ciljem prevencije potencijalnog prijenosa infekcije, kazao je Božinović. 

Marić: Trošak pandemije na proračun iznosi 21 milijardu kuna 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na prvoj sjednici Vlade nakon ljetne stanke izvijestio da, prema preliminarnim podacima, ukupni trošak pandemije Covida-19 na proračun iznosi 21 milijardu kuna.

Marić je iznio preliminarne podatke da su u prvih šest mjeseci ove godine proračunski prihodi dosegnuli 60,4 milijardi kuna, rashodi 77,1 milijardi, dok je deficit proračuna 16,7 milijardi kuna.

Od početka izbijanja pandemije Covida-19 do jučer zabilježeno je 17 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, ove godine fiskalizirano je 105,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani 122,7 milijardi kuna, rekao je Marić, dodavši da su ti podaci bitni jer fiskalizacija pokriva gotovo trećinu prometa u gospodarstvu.

Što se tiče prihodne strane proračuna, Marić je kazao da su od početka godine do jučer prihodi dosegnuli 75,9 milijardi kuna, što je otprilike 10 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Kada se izdvoji segment koji se isključivo odnosi na gospodarsku aktivnost, to jest porezni prihodi i doprinosi, njih je manje za oko sedam milijardi kuna. Kada se tome priroda originalno planirani efekt rasta gospodarske aktivnosti od oko 2,5 posto, kao i određena stopa inflacije, pad prihoda proračuna u odnosu na planirano doseže oko 9,5 milijardi kuna, izvijestio je Marić.

Na rashodnoj strani proračuna zabilježene su značajno veće potrebe za rashodima i izdacima, koji su veći za oko 11,5 milijardi kuna, a izravno su vezani za pandemiju Covid-19. Kako navodi Marić, više od pola tog iznosa odnosi se na mjere pomoći i potpore očuvanju radnih mjesta, na koje ime je dosad isplaćeno nešto više od šest milijardi kuna, dok se dio izdataka odnosi i na nabavku respiratora, zaštitne opreme i sl.

Do današnjeg dana, istaknuo je Marić, ukupni trošak Covida-19 na proračun iznosi 21 milijardu kuna, napominjući da su ovo preliminarni podaci.

Marić kaže i da su sve potrebe za financiranjem, odnosno velika većina njih, za ovu godinu u potpunosti ispunjene, a kaže da postoji spremnost za sve izazove koji će uslijediti. 

Napominje da će Državni zavod za statistiku u idućim danima objaviti podatke o BDP-u za drugo tromjesečje, kada će se vidjeti koliko iznosi gospodarski pad, a najavljuje da će Vlada početkom rujna izaći s novim, ažuriranim projekcijama za 2020. u smislu BDP-a i ključnih sastavnica.

Radi se i na pripremama proračuna za 2021. godinu, za koju Marić ocjenjuje da je izuzetno važna, u kojoj bi prema svim projekcijama trebao krenuti oporavak, no teško da će u idućoj godini biti dosegnut i pun oporavak, dodaje.

Aladrović: Treba bolje urediti rad od kuće 

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u četvrtak je kazao da u sklopu izmjena Zakona o radu treba bolje urediti rad od kuće, da je broj zaposlenih sada 18.000 veći nego na početku koronakrize te da na jesen zasigurno neće biti smanjenja mirovina.

''Mi smo već ranije najavili kako ćemo ići u korekcije Zakona o radu, odnosno da ćemo ići korigirati radno zakonodavstvo. Jedan od dijelova o kojima moramo razgovarati s našim socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima - je upravo rad od kuće, rad na izdvojenom mjestu. Moramo ga bolje urediti, bolje definirati, a vrlo je neizvjesno što nas može u kontekstu rada očekivati na jesen i hoće li će se onaj scenarij iz ožujka i travnja ponoviti'', kazao je Aladrović.

Dodao je i kako su u novonastaloj situaciji sve opcije otvorene, a da sa socijalnim partnerima treba razgovarati i vidjeti na koji način to urediti.

''Najave sindikata su da se ide više prema nacionalnom kolektivnom ugovoru, a mi smatramo da Zakon o radu moramo otvoriti jer ima nekoliko tema o kojima moramo razgovarati, ne samo o radu od kuće, tako da očekujemo zanimljivu raspravu na jesen'', kazao je.

Istaknuo je i da procedura izmjena Zakona o radu može trajati dugo, ali i vrlo kratko – ovisno o volji sindikata, poslodavaca i Vlade za dogovor.

''Ukoliko bude volje za dogovorom i ako početne i završne pozicije budu vrlo bliske, mislim da to možemo vrlo brzo urediti. I to ne samo ovaj dio rada od kuće, nego i dio vezan uz ugovore na određeno i neodređeno vrijeme i dodatan i dopunski rad. Sve su to teme o kojima treba sjesti i razgovarati. Ne kažem da u ovom trenutku imamo apsolutne iste stavove o tome, ali moramo razgovarati i naći što bliže zajedničke stavove'', kazao je Aladrović.

Aladrović: Dosad je bilo zaraženo 199 korisnika i 72 radnika u domovima umirovljenika

Upitan za najave "teške" jeseni i trebaju li građani biti zabrinuti za radna mjesta, plaće i mirovine, Aladrović je kazao kako su, prije svega, mirovine ''sigurne i stabilne''.

''Rekli smo ranije da je to zadnja linija obrane, toga se držimo i siguran sam da smanjenja mirovina ili bilo kakve korekcije neće doći. Što se tiče plaća, trendovi pokazuju da one u posljednja dva, tri mjeseca dobivaju pozitivan trend, dakle rastu. Imali smo trend pada u početku, sada pokazuju rast. Broj zaposlenih u ovom je trenutku veći – oko 18.000, nego na početku koronakrize i mislim da možemo izdržati jesen'', kazao je Aladrović. Dodao je i kako se u kontekstu tržišta rada, uspjelo zaštititi i očuvati radna mjesta, ali i da postoji plan oporavka i predviđena europska i nacionalna sredstva.

Komentirao je i stavljanje Hrvatske na ''crnu listu'' drugih europskih država.

''Osobno bih rekao da je to dio iz političkih razloga, a dio razloga zbog toga što, nažalost, broj oboljelih raste već nekoliko dana. Pokazali smo dosad da se možemo nositi s krizom u ekonomskom smislu, siguran sam da ćemo tu lekciju ponoviti u sljedećim mjesecima. Što se tiče turizma, nadam se da će se broj zaraženih početi smanjivati pa da bi sezona mogla potrajati nešto dulje nego što inače traje'', kazao je Aladrović.

Ministar je na sjednici Vlade predstavio rezultate mjera provedenih u suradnji s HZJZ-om i Ministarstvom zdravstva za zaštitu starijeg pučanstva od koronavirusa, prije svega, u domovima umirovljenika i u onima za starije i nemoćne te istaknuo da je za to izrađeno 12 preporuka i odluka.

''Oko 26.000 korisnika je na smještaju u više od 868 domova, a dosad je bilo 199 slučajeva zaraze korisnika i 72 slučaja zaraze radnika. Nažalost, 46 je preminulih korisnika. Ako gledamo drugi val zaraze, od prvog lipnja je osam preminulih korisnika. Ovo su prihvatljivi podaci, ono što ćemo činiti u predstojećem periodu jest razvijanje svijesti kod stare populacije i jačanje kriznog tima unutar Ministarstva'', kazao je Aladrović.

Za sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolaca 292 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak donijela  odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2020./2021. za što je predviđeno 292 milijuna kuna.

Sufinancirat će se troškovi javnog prijevoza u iznosi od 75 posto za učenike srednjih škola koji su udaljeni više od pet kilometara od škole, te u iznosu od 100 posto za učenike koji spadaju u neku od socijalnih kategorija, izvijestio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Za tu namjenu potrebno je 292 milijun kuna, dodao je.

Vlada je prihvatila i prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade RH i Svjetske meteorološke organizacije o pravnom statusu i djelovanju Ureda za projekte Svjetske meteorološke organizacije u Hrvatskoj.

Taj sporazum pridonijet će jačanju Hrvatske kao središta izvrsnosti za meteorologiju i hidrologiju u jugoistočnoj Europi i jačanje otpornosti na sve izraženije elementarne nepogode, kazao je  ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Vlada je prihvatila i uredbu o proglašavanju posebnih rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.

Prihvatila je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 50. obljetnice Hrvatskog proljeća (tijekom 2021.) , obilježavanjem 200. obljetnice osnutka Arheološkog muzeja u Splitu te nad 55. Vinkovačkim jesenima.

Brnjac: Imamo dobru turističku sezonu 

Hrvatska ove godine unatoč svemu ima dobru turističku sezonu i čini sve da se ona nastavi i u idućem razdoblju, uključujući i stalnu komunikaciju s partnerima na stranim tržištima oko sigurnosti boravka i epidemiološkoj situaciji, poručila je u četvrtak sa sjednice Vlade ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

"Iako su za ovu turističku godinu zbog pandemije Covida-19 projekcije ukazivale na pad turističkog prometa do 70 posto, ipak su zabilježeni bolji rezultati te je do sredine kolovoza ukupno ostvareno 52 posto lanjskih noćenja, pri čemu treba naglasiti da u tri mjeseca, ožujak, travanj i svibanj, pa i početak lipnja nije bilo prometa", kazala je ministrica.

Iznoseći analizu turističkog prometa koji je od otvaranja granica u EU do sada stalno rastao, napomenula je da je u srpnju ostvareno 62 posto lanjskih noćenja, a do sada u kolovozu 69 posto. 

Od početka ove godine u Hrvatskoj je bilo 6,2 milijuna turista i 41,6 milijuna noćenja, a trenutno je u Hrvatskoj oko 700 tisuća turista, među kojima uz domaće turiste najviše stranih iz Njemačke (177 tisuća), Slovenije (80 tisuća), Poljske (73 tisuće), Češke (54 tisuće) i Italije (32 tisuće), iznijela je ministrica.

Od otvaranja granica prosječno je dnevno u zemlji bilo 675 tisuća turista, s maksimumom u prvom tjednu kolovoza od njih 850 tisuća u jednom danu.

Brnjac je ponovila je da su najbolji turistički rezultati u Istri, Kvarneru, a potom i u drugim jadranskim županijama, a među destinacijama najviše je turista i dalje u Rovinju, potom Crikvenici, Poreču, Umagu i na Viru.

Među smještajnim objektima najbolje rezultate su ostvarili, kako je kazala, OPG-ovi i kuće za odmor, koje dosežu do 80 posto lanjskog prometa, te nautika, odnosno marine koje su na oko 70 posto, a charter na više od 60 posto lanjskog prometa, i sve to zahvaljujući njihovoj ponudi s mogućnosti izdvojenosti.

"U Hrvatsku je ove godine uplovio i rekordan broj mega jahti, 200-ak, a zahvaljujući dobroj pripremljenosti i prilagodljivosti odlične rezultate ostvaruju i hoteli i kampovi, posebice do sada u kolovozu kada bilježe više od 55 posto noćenja u odnosu na isto vrijeme prošle godine, s trenutnom iskorištenosti kapaciteta u prosjeku između 70 i 80 posto", naglasila je ministrica Brnjac.

Taj uspjeh ocijenila je rezultatom "uspješnog brendiranja Hrvatske kao sigurne destinacije, što znači i zajednički uspjeh kolega u vladi i nacionalnog stožera, i ništa nije bilo prepušteno slučaju".

Ponovila je i da se stalno komunicira sa svim nadležnim tijelima u inozemstvu te da se prate sva kretanja u zemljama odakle nam dolaze turisti.

"Vjerujem da će naši međunarodni partneri prepoznati naše mjere i aktivnosti i uzeti u obzir pri donošenju svojih odluka, a Hrvatska će nastaviti činiti sve kako bi mjerodavne inozemne institucije imale točne i precizne informacije na temelju kojih donose odluke o uvrštenju zemalja na liste i popise sigurnih zemalja", poručila je Brnjac.

Za Ministarstvo turizma i sporta zaključno je kazala da u suradnji sa svim dionicima u sektoru turizma nastavlja intenzivno raditi na produljenju sezone, sigurnosti boravka turista u zemlji te ostalim mjerama za ostvarivanje što uspješnije turističke godine.