Gospodastvima EU pomaže se da se izvuku iz recesije, a past će i kamate za kredite građana

Europska središnja banka (ECB) snizila je tri ključne kamatne stope u eurozoni. To će pozitvno utjecati na gospodarstvo, ali otvorit će u put za pad kamata stambenih i potrošačkih kredita građana. Niže kamatne stope s vremenskim pomakom djelovat će i na građane, odnosno smanjenje rata kredita, ali samo onih s promjenjivom kamatnom stopom, a jeftinije će biti i zaduživanje, rekao je Mladen Vedriš, profesor ekonomije s Visokog učilišta Effectus.

- To je signal da gospodarska recesija koja vlada u dobrom dijelu Europe postaje veći problem od inflacije koja je u dobrom dijelu savladana. Niža kamatna stopa ECB-a automatski će značiti postupno sniženje kamate za poslovni sektor. Kad poslovni sektor dobije nižu kamatnu stopu, to će biti poticaj za investicije, a one su pak poticaj za zapošljavanje što pomiče zamašnjak ekonomije. Ako su veće investicije i zapošljavanje, to znači da su i porezni prihodi veći, a time raste i proračun, i to je način da se izađe iz ekonomske krize, odnosno recesije - pojasnio je ekonomist.

ECB je smanjila kamate za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u proteklim mjesecima iako će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine. Kad ECB korigira svoje kamate, s tim se onda ravnaju nacionalne, a potom i poslovne banke, što u konačnici utječe na kredite potrošača, odnosno efekti se vide na kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, odnosno na iznosu mjesečne rate, ali i na kamatnoj stopi za nove kredite s fiksnom stopom.

MAKROEKONOMISTI RBI U SPLITU 'Sve osim smanjenja referentnih kamatnih stopa ESB-a bilo bi veliko iznenađenje...'

Vedriš napominje kako je za očekivati još jedno sniženje kamatnih stopa ECB-a do kraja godine za 0,25 postotna boda, a napominje da bi do trenutka kad će građani osjetiti efekt smanjenih kamata na kreditima s promjenjivom kamatnom stopom proći tjedni i mjeseci.

- Tko se jednom opeče i na hladno puše. Naime, većina građana u Hrvatskoj koja je mogla uzimala je kredite uz fiksnu kamatnu stopu jer je ona značila miran san. Kod nas dvije trećine kredita podignutih u proteklom razdoblju imaju fiksnu kamatnu stopu, tako da se ovi pomaci kod snižavanja kamatnih stopa na njih neće odraziti - pojasnio je Vedriš.

LAKŠE ĆE SE DISATI Očekuje se pad kamata, prvi od srpnja 2022. No neće biti velik, više kozmetički, zbog inflacije

Prema odluci ECB-a od 12. lipnja kamatna stopa za refinanciranje banaka iznositi 4,25 posto, kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto, dok će prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćati ubuduće kamatu od 4,5 posto. ECB je u novom izvješću podigao procjenu inflacije u ovoj godini, s 2,3 na 2,5 posto. I u idućoj godini cijene bi trebale porasti nešto snažnije no što su do sada očekivali, za 2,2 posto. Dosadašnji izračuni pokazivali su rast cijena za dva posto. U 2026. trebala bi iznositi 1,9 posto.