To što se središte metropole prazni nikog nije uzbudilo. A što tek onda mogu očekivati siroti stanovnici Banovine, od Boga zaboravljene provincije?
Godina je iza nas, vrijeme curi, a situacija se uopće ne mijenja
U Zagrebu do danas – godinu dana nakon potresa – nije obnovljena niti jedna zgrada. To je sigurno. Sigurno je i to da ministar Darko Horvat te šef Fonda za obnovu Damir Vanđelić igraju ping-pong, s papirima i živcima građana.
Darko Horvat nedavno je objavio kako je Ministarstvo izdalo prve odluke o obnovi. Preciznije, njih 38. A Damir Vanđelić tvrdi kako do njih “još nije došla nijedna odluka”.
- Provjerio sam u petak u urudžbenom. Nismo primili nijednu odluku iz Ministarstva, a udaljeni smo samo deset metara - kazao je Jutarnjem Vanđelić.
- Odluke su potpisane i otpremljene u ponedjeljak - rekao je Horvat.
U polemiku se umiješao i Pavle Kalinić rekavši: “Opravdano je što su ljudi nezadovoljni. Sad je krenulo prepucavanje na razini Vlade, tko je trebao što napraviti. Sve ovo što se događa u Zagrebu ne može provesti Grad, to treba provesti po zakonu. Ključna je statička obnova zgrada, a popravljanje fasada je bacanje novca”.
Statička obnova Zagreba spriječila bi, dodao je, pogibelj i u slučaju najjačeg potresa koji može pogoditi Zagreb, onoga jačine 6,3 ili 6,4 (koji bi, dakle, mogao biti 30 ili 40 puta jači od lanjskog).
Pogledajmo malo tursko iskustvo, dragocjeno je. Ta zemlja s 80 milijuna stanovnika, na koju volimo gledati s visine, nalazi se na području koje je geološki još trusnije nego naše. U Turskoj ni potresi od sedam Richtera nisu rijetkost.
Samo dan nakon lanjskoga katastrofalnog potresa u Izmiru (30. listopada 2020., magnituda 6,6) na teren je izašao tim od 1300 stručnjaka, koji su počeli procjenjivati štetu i pripremati izvješće. U samo 10 dana pregledali su oko 109.000 zgrada i 580.000 stanova. Prvi stanovi u stradalom Izmiru već su obnovljeni i u njih su se uselili stanari.
A izmirski je potres bio pola godine nakon zagrebačkog. Budući da Izmir leži na čak 17 rasjeda (!), osmišljen je projekt urbane transformacije grada, koji će u cijelosti uvažavati tu činjenicu.
Grade se novi stambeni projekti u izmirskim područjima s čvrstim tlom. Tako je u Turskoj, a kod nas se još ne zna ni procedura, papirologija, uredi se loptaju, a na telefone je teško dobiti bilo koga nadležnog.
Umjesto toga slušamo poruke Vlade Fondu i Fonda Vladi. Centar Zagreba napustilo je 20.000 ljudi, građani sa strahom ulaze u prostor u kojem im bilo kad cigla ili komad fasade može pasti na glavu, a Vlada na sve ima samo jednu riječ: “polako”.
Vlada “neslužbeno” poručuje Fondu kako će ih uskoro zatrpati rješenjima koje će oni morati “početi pretvarati u realnost”, a ne samo “pričati kako ne mogu postupati jer nemaju odluke”.