Glad, žeđ i razaranje: Što nam donosi globalno zatopljenje?

Stručnjaci već godinama upozoravaju kako moramo ozbiljno shvatiti globalno zatopljenje i uhvatiti se u koštac s njim. Nažalost, nedavno istraživanje 'Istina o klimatskim promjenama' pokazalo je da globalni porast temperature većinu ne zabrinjava. Smatraju da je taj pojam previše 'apstraktan', 'dalek' i 'kontroverzan'. Neki idu toliko u krajnost da niječu globalno zatopljenje.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:04

No, dokazi o njegovom razornom učinku nažalost su svuda oko nas. Svaki mjesec ove godine probio je rekorde, a stručnjaci smatraju da će globalne temperature porasti za dva stupnja do 2050. godine. NASA-ini stručnjaci supozoravaju da se Zemlja zagrijava nevjerojatnom brzinom i  gotovo nema nikakve šanse da svijet ostane u granici zagrijavanja dogovorenoj na velikoj konferenciji u Parizu. Prosječni rast temperature iznad prosjeka zabilježenih 'prije industrijskog doba' ovom je godinom već dostigao 1,38 stupnja Celzija, što je posve blizu famoznoj '1,5' granici.

Leda u morima ima sve manje, a zbog zatopljenja i povećanja kiselosti mora izumiranje prijeti koraljima. U posljednjih 20 mjeseci četvrtina svih kolonija koralja u oceanima je izblijedjelo. Iako se iz tog stanja teoretski mogu oporaviti, ipak najčešće odumru.

Ljudski utjecaj na globalno zatopljenje više nije upitan što je potvrdilo i izvješće s UN-ovog Panela o Klimatskim promjenama iz 2014. godine. Sve više znanstvenika poziva na to da se proglasi 'klimatska kriza' jer će daljnje povećanje temperature imati 'katastrofalne posljedice na planet', javlja BBC. Šumski požari mogli bi postati sve veći kao što će i uragani biti sve jači. Mnogim vrstama prijetit će izumiranje, a ledenjaci će se nastaviti topiti zbog čega će rasti razina mora. Urodi će biti sve slabiji, a smanjit će se i dostupnost pitke vode.