Gdje odu kile kad ljudi mršave? Stručnjaci imaju točnu formulu

Svijet je opsjednut mršavljenjem i zdravom prehranom, ali kad se vratimo mršavljenju i zapitamo se gdje sve ti kilogrami nestaju, većina ne zna odgovor. 

U istraživanju koju su proveli znanstvenici Ruben Meerman i Andrew Brown sa Sveučilišta New South Wales sudjelovalo je 150 doktora, nutricionista i osobnih trenera, koji su pokazali zapanjujuće neznanje.

Ispitivanje je pokazalo da čak 98 posto ispitanika nije znalo što se kod mršavljenja događa s masnim stanicama, to jest na koji način one izlaze iz tijela. Samo troje je znalo točan odgovor. Najčešća zabluda koja se pojavljivala kao odgovor na ovo pitanje je da se masnoća pretvara u energiju koju tijelo koristi. Drugi su mislili da se tjelesna masnoća pretvara u mišićno tkivo, što je nemoguće, dok je treći najčešći odgovor bio da masnoće izlaze iz tijela putem stolice, piše Daily Mail. 

Problem s ovom teorijama je da ne poštuju zakon o očuvanju mase, po kojem djeluju sve kemijske reakcije i preobrazbe iz jednog u drugo agregatno stanje (pretvorba iz tekućeg u plinovito ili krutog u tekuće).

Računica za gubitak kilograma

U konzumaciju se trebaju uračunati hrana, piće i kisik koji ljude unose u tijelo na dnevnoj bazi. 

Na primjer, prema zadnjim objavljenim rezultatima istraživanja, Australci dnevno pojedu i popiju 3,5 kilograma hrane i pića, od toga 415 grama čvrstih makronutrijenata, 23 grama vlakna, a preostalo je oko 3 kilograma vode. Ono što istraživanja inače ne uzimaju u obzir je da čovjek u prosjeku udahne 600 grama kisika dnevno i ova brojka ima isto veliki utjecaj na količinu masnoća u tijelu.

Ako čovjek konzumira 3,5 kilograma hrane i pića te 600 grama kisika, onda ista ta količina kilograma, 4,1 kilograma, treba izaći iz organizma van, ili u protivnom čovjek dobiva na kilaži.

Masnoće se u kemijskim procesima pretvaraju u ugljikov dioksid i vodu. Ugljikov dioksid izlazi iz tijela putem pluća i disanja, a voda se krvožilnim sustavom prenosi do organa kojima je potrebna te nakon toga postaje sastavni dio urina. 

Kako bi čovjek izgubio višak kilograma, mora aktivnirati masnoće u tijelu, a to je moguće samo fizičkom aktivnošću. Vježbom se pokreću mišići koji koriste tvari u tijelu kako bi stvorili energiju. Uz pojačanu aktivnost povećava se količina udisaja i izdisaja, kojima iz tijela izbacujemo ugljikov dioksid nastao unosom i probavom hrane, pića i kisika, koje su u tjelesnim procesima iskorištene za rad organa te na aktivnosti kojima se čovjek bavi. 

Jako je bitno da ljudi zapamte da će se gubitak težine dogoditi samo u slučaju da je unos hrane, pića i kisika u tijelo manji nego što je potrošeno tijekom dnevnih aktivnosti. U protivnom težina ostaje ista ili ako je prekomjereni unos u pitanju ,čovjek dobiva na težini. 

Metabolizam i masnoće

Ako čovjek izgubi 10 kilograma masnoće, točno 8.4 kilograma će izaći iz tijela putem disanja, a 1.6 kilograma će se pretvoriti u vodu i naposljetku u urin. Drugim riječima, skoro svu izgubljenu težinu ljudi izdišu. Većinu ispitanika je začudila činjenica da većinu izgubljene težine ljudi zapravo izdahnu.

Svaki ugljikohidrat kojeg čovjek probavi i gotovo sve masti pretvaraju se u ugljični dioksid i vodu. Isto vrijedi i za alkohol. Protein dijeli istu sudbinu, osim malog dijela koji se pretvara u ureu i druge čvrste tvari, koje ljudi izluče kao urin.

Jedina tvar u hrani koja do debelog crijeva stiže nedirnuta su dijetalna vlakna (kao na primjer kukuruz). Sve ostalo što ljudi pojedu se apsorbira u krvotok i potroši u radu organa, a nakon toga ne ide nigdje dok ne ispari.

Ulazni protiv izlaznih kilograma

 Svi u srednjoj školi uče da je ulazna energija jednaka izlaznoj energiji. Ali, energija se pokazala jako zbunjujućim konceptom, čak i među zdravstvenim radnicima. Razlog zbog kojeg dobivamo ili gubimo težinu nije uopće toliko tajanstven ako pratimo koliko kilograma u sebe unosimo. 

Računica mršavljenja 

415 grama ugljikohidrata, masti, proteina i alkohola koju Australci svakodnevno jedu, proizvest će točno 740 grama ugljičnog dioksida te 280 grama vode (oko jedne šalice) i oko 35 grama uree i ostalih tvari poput urina.

Prosječna stopa (mjera po kojoj tijelo koristi energiju kada se osoba ne kreće) metabolizma čovjeka od 75 kilograma proizvodi oko 590 g ugljičnog dioksida dnevno.

Nijedna pilula ili napitak koji možete kupiti ne može povećati tu brojku, unatoč odvažnim tvrdnjama mnogobrojnih proizvođača raznih preparata za mršavljenje. Dobra vijest je da čovjek u prosjeku izdiše 200 g ugljičnog dioksida dok spava, pa ispada da ujutro prije nego što se čovjek probudi već potroši četvrtinu dnevnog unosa.

Više dišite i manje jedite

Dakle, ako se masnoće pretvaraju u ugljični dioksid, čovjek bi pomislio da se disanjem može riješiti suvišnih kilograma. Nažalost, to nije tako. Duboko disanje i hiperventilacija samo će uzrokovati vrtoglavicu, a postoji mogućnost da se čovjek i onesvijesti.

Jedini način na koji možete svjesno povećati količinu ugljikova dioksida koje vaše tijelo proizvodi je aktiviranjem mišićne mase u tijelu. Izlazak u šetnju trostruko povećava stopu rada metabolizma, kao i kuhanje, usisavanje ili pometanje.

Stoga ako čovjek želi izgubiti 100 grama masnoće iz tijela, treba izdahnuti dodatnih 280 grama ugljičnog dioksida na osnovni ugljični dioksid koji je stvoren iz dnevne konzumacije hrane i pića.

Svaka dijeta koja se bazira na manjem unosu hrane i pića od zadane potrošnje će uspješno utjecati na smanjenje masnoća u tijelu i na gubitak kilograma.