U NOVOM EXPRESSU: Uprave Jamnice, Belja, Leda i PIK Vinkovaca ne znaju na što su otišle milijarde kuna kredita za koje su založeni oni i njihova imovina...
UTEG JAMSTAVA
Gazdina mreža: Prezadužio je čak i zdrave Agrokorove tvrtke
Samo četiri tvrke iz sastava Agkrokora jamčile su za kredite koje je dizao Ivica Todorić u iznosu od gotovo 93 milijarde kuna.
Golemi je to iznos, vredniji i od cijele imovine Agkrokora, a pogotovo vredniji od PIK Vinkovaca, Belja, Jamnice i Leda. Dosad je bio poznat samo iznos jamstava Leda, no sad su još tri tvrtke izvijestile burzu o jamstvima koje su davale koncernu i drugim tvrtkama unutar njega.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:16
Jamstva inače znače da dugove, ako ih Agrokor ne vraća, trebaju vratiti te tvrtke ili ih dobivaju kreditori.
Opterećene tim jamstvima tvrtke će biti teže prodane i restrukturirane.
Po onome što su objavili direktori Jamnice, PIK Vinkovaca i Belja, jasno je da tvrtke koje su davale jamstva nisu znale za što se točno troše krediti za koje su oni jamčili. Sve tri tvrtke poslale su identične odgovore burzi. U njima naglašavaju da oni nisu imali cjelokupan uvid u ugovorene poslove jer je sve rađeno u centrali Agrokora.
- Jamstva su korištena u svrhu financiranja koncerna, što je rezultiralo rastom i razvojem. Financiranje koncerna bilo je centralizirano godinama, a uprava nema saznanja da bi postojala potencijalno nedopuštena raspolaganja u vezi jamstava - stoji u odgovorima triju tvrtki.
Skrivena mreža novca
Ukupni dugovi po kreditima i obveznicama Agrokora su, prema dosad poznatim podacima, upola manji nego što su samo ova četiri društva izdala jamstava. To znači da je Todorić za jedan kredit jamčio s više tvrtki iz koncerna. Zbog toga su jamstva “duplana”. Međutim, sve tri tvrtke ističu da iznosi jamstava koje spominju možda nisu konačni koje su davali Agrokoru i ostalim tvrtkama unutar koncerna.
Osim toga, sigurno ima i još jamstava koje su dale ostale tvrtke unutar koncerna. Todorićev poslovni model je bio zamršen i isprepleten unutar različitih tvrtki, a kako je točno novac kolao - znao je samo vrh. Tvrtke su međusobno jamčile, kupovale jedne od drugih, prebijale dugovanja, a svima je Konzum osiguravao prostor za prodaju proizvoda.
Takvom ne baš transparentnom shemom osiguravana su i ulaganja. Primjerice, uprava Belja, koji je veliki baranjski poljoprivredni proizvođač, ističe da je Agrokor u njih u zadnjih 12 godina uložio više od dvije milijarde kuna. PIK Vinkovci ističu da je u njih uloženo 469,7 milijuna kuna.
Osim što su jamčili jedni za druge, Agrokor svojim tvrtkama i duguje novac. Jamnica potražuje čak 1,35 milijardi kuna, od čega većinu upravo od Agrokora. Istodobno imaju i obveze, tj. neplaćene dugove prema Agrokoru. Sve je to dio isprepletene mreže koja se tek sad otkriva. Ledo je posebno važan za građane jer u njega su ulagali i mirovinski fondovi u koje ide dio plaće svakog radnika. Mirovinski fondovi i strani investitori tražili su početkom mjeseca od izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka da učini sve te makne jamstva s Leda i Jamnice.
- Jamstva nisu bila u godišnjim izvješćima, nisu ih odobrile skupštine dioničara i ne zna se što su tvrtke dobile u zamjenu - naveli su u pismu Ramljaku. No zasad izvanredna uprava ne ide na pobijanje jamstava.
Nema izvješća za 2016.
Pitanja o jamstvima za PIK Vinkovce, Jamnicu i Belje su, izgleda, pokrenuli upravo dioničari iz Agram investa, grupe tvrtki kralja osiguranja Dubravka Grgića.
Nije još poznato što će sve ispasti iz Agkrokora. Ni jedna tvrtka, a najvažniji je Konzum, još nije dostavila burzi i javnosti izvješća za prošlu godinu. Zbog sumnji za lažno prikazivanje stanja, izvanredna uprava je naložila reviziju poslovanja. Zvijezda, Tisak, Vupik, Belje, Jamnica, PIK Vinkovci, Ledo i Žitnjak su zato najavili da će kasniti sa svojim izvješćima. Konzum već kasni od ranije.
U Agrokor je stiglo i više od 10.000 prijava tražbina, a kad se se sve zbroje, odlučit će se što dalje s tvrtkom.
Predsjednik saborskog odbora za gospodarstvo Darinko Kosor je u studiju 24sata rekao da će Agrokor prestati postojati, ali da je to i dobro.
- Razdijelit će se na dobra društva koja bi trebala preživjeti. Kad u ovako maloj državi imate tako veliki koncern o kojem ovisi ekonomija, to nije dobro. Čudim se i dobavljačima koji su čak 70 posto svoje robe stavljali u ruke Agrokora. To nije dobra ekonomija - zaključio je Darinko Kosor.
>>>>Novi broj tjednika Express, koji je od petka na svim kioscima, donosi i sulude lovačke opsesije Gazde Ivice Todorića
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
