U more su vratili 170 ugroženih kornjača: Rone s kajmanima i morskim psima i hvataju raže

Oni su “čuvari morskog svijeta”, ljudi koji su svoj život posvetili spašavanju morskih kornjača, periski, koje su pred izumiranjem, a odnedavno su i ponosni vlasnici 14 malih raža. 

Tim pulskog Centra za oporavak morskih kornjača Aquarium sebe opisuje kao veliku i sretnu obitelj.

Svoj posao shvaćaju vrlo ozbiljno, a nerijetko im se događaju i nezgode poput uboda otrovnih riba, žutulja iz porodice raža, odlično se nose s ugrizima kornjača i kažu da je sve to dio posla. 

Vlasnica Aquariuma, dr. Milena Mičić (54), kaže da je sve počelo 2000. kad je entuzijastično krenula u ostvarenje svoje najveće želje - centra u kojem će mnogi morski organizmi, ribe, koralji, ali i gmazovi, pronaći utočište.

- Prije nego što smo od grada dobili prostor u staroj tvrđavi na Verudeli, koji se proteže na 2500 kvadrata, dvije godine smo bili na Puntiželi. Nakon toga smo se preselili u Fort Verudelu, tada devastiranu utvrdu koju je sagradila Austrija krajem 19. st., a koja je nekad bila spavaonica za vojsku. Prije toga sam radila u Institutu ‘Ruđer Bošković’ u Rovinju. Željela sam više, a zvijezda vodilja mi je bila da se što više ljudi upozna s bogatstvom našeg mora. Sa suprugom Zoranom Mičićem, koji mi je velika podrška i koji radi u našem centru, krenula sam u ostvarivanje svog sna. Zadržala sam nekoliko godina, zbog sigurnosti, radno mjesto na Institutu, a suprug kod javnog bilježnika, jer nismo znali kako će to sve funkcionirati. Nije bilo nimalo jednostavno. Djeca su bila mala (7 i 4 godine, op. a.) i bilo je puno odricanja. Danas oboje rade u centru - počela je svoju priču dr. Mičić. 

DAN ZAŠTITE ŽIVOTINJA Pula: U more su vraćene četiri oporavljene morske kornjače! Pomagali i oduševljeni klinci

U početku su imali manje akvarije s manjom ribom. Svaki je imao tek 200-tinjak litara. Jedinstveni su i po tome što stara utvrda predstavlja Centar za oporavak morskih kornjača, a prva kornjača koja je došla kod njih na oporavak zvala se znakovito Prva. 

- Ušla sam u izazov da postanemo centar za oporavak kornjača široko otvorenih ruku, iako sam biolog a ne veterinar. Trebalo je pronaći osobu koja će znati liječiti kornjače, a to nije bilo lako. Išla sam doslovce gradom do gotovo svakog veterinara pitajući ih za pomoć. Došli smo do veterinara Mikele Medica, koji je dugo radio s nama, a nakon njega su došli drugi veterinari - objasnila je. 

Do danas je u Centru izliječeno i vraćeno sigurno u more 170 kornjača, od kojih je dobar dio stigao životno ugrožen. Ili su progutale udicu, plastičnu vrećicu odbačenu u moru, a bilo je i ozljeda od propelera motora plovila, pa i pothlađenosti zbog temperature mora. Dio tima je biologinja Karin Gobić (42), koja je došla kao volonterka a poslije je vodila edukacije djece te mnogih turista koji su pohodili pulski Aquarium. Punih 17 godina, koliko radi u Centru, posvetila je većinom kornjačama.

- Oko 130 kornjača prošlo je kroz moje ruke. Najteže nam je kad kornjača na kraju ugine. Najveća koja je prošla kroz moje ruke imala je 60 kg i zvala se Kalipso. Jedna me čak i ugrizla, i to ni manje ni više nego za guzu. Nosili smo je kako bismo je pustili u plićoj posudi koju sam držala iza sebe, kako bih vidjela kuda idem. Kornjača je kliznula prema naprijed i ugrizla me. Boljelo je jako, ali ipak više boli kad ugrize za prst, jer ne pušta. Ne smiješ povući, jer onda su ozljede jače. Treba pričekati da kornjača sama popusti - objasnila je Karin, koja se bavi i pisanjem radova za europske projekte. 

PREKRASNA VEČER Sup daskaši osvijetlili podmorje Verudele u duginim bojama

Na uzgoju meduza radi Marija Aleksandra Berdajković (40), koja je završila kemiju i tehnologiju farmaceutike, ali već 13 godina radi u Aquariumu. 

- Ovdje niti jedan dan nije isti. Biti okružen morskim životinjama nešto je najljepše, a radim kao voditelj stručnog odjela. Osim toga, bavim se uzgojem meduza, što je vrlo kreativan posao. Sve meduze koje sam uspjela uzgojiti zovem jednostavno Aurelia - rekla je Aleksandra. 

Da su nerijetki ugrizi životinja s kojim se radi, govori Marko Malivuković (35), koji je diplomirao znanost o moru. Iako kod kuće ima kraljevskog pitona, obožava morski svijet. Specijalizirao se za izradu što vjernijeg staništa svake vrste koja se nalazi u pulskom centru. 

- Volim gmazove i morske pse. Jedini sam koji ulazi u akvarij s kajmanima i morskim psima. Ponekad i pomazim kajmane, ali prije ga treba promatrati i vidjeti kako taj dan reagira. Kajman, iako miran, zna u trenutku skočiti i podivljati. Kod ulaska nosim rukavice od karbona da me ne ugrize. Kad ulazim u akvarij s morskim psima, pazim da ne mirišem na ribu jer oni to osjete. Čistim njihove bazene i moram ronim s njima. Kad ulazim, trebam procijeniti jesu li smireni. Ipak, cijelo me vrijeme promatraju dok sam na njihovom teritoriju. Genijalan je to posao s puno adrenalina - priznao je Marko. 

OGROMNE MEDUZE Morska struja je na kupalište u Puli donijela velike klobuke

Bliski susret s otrovnom žutuljom, koja ga je ubola u ruku, imao je vanjski djelatnik i biolog Neven Iveša (41). 

- Radimo gotovo nemoguće stvari, poput ulova rijetkih riba daleko na južnom Jadranu. Najopasnija situacija u kojoj sam se našao je ubod žutulje na 500 metara od obale u Dugom Ratu. Žutulja ima otrovnu strelicu na repu. Morao sam plivati do obale iako sam gotovo padao u nesvijest. Uspio sam doplivati do obale i izvući ju živu. Na obali me čekala pomoć i morali su mi ‘skuhati’ ruku na visokoj temperaturi - rekao je Iveša.