Hrvatske jedinke spašavat će ris Doru ulovljen u Rumunjskoj

Rumunjski četverogodišnji snažni ris nazvan Doru, težine 21 kg, podrijetlom iz subkarpatskih šuma, u subotu je dobio novi dom u Gorskom Kotaru u Nacionalnom parku Risnjak.     

Lijepi mužjak jedan je od dva risa koji su nedavno zamkama uhvaćeni u Rumunjskoj. Onaj zvan Goru otišao je u Sloveniju. Tijekom sljedećih pet godina u ove dvije zemlje naselit će se još 14 jedinki iz Slovačke i Rumunjske u sklopu međunarodnog EU projekta LIFE Lynx, kojemu je u razdoblju od 2017.-2024. cilj zaustaviti izumiranja dinarske i jugoistočne alpske populacije risa.
 
Naime, zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena ris je na našem području istrijebljen početkom 20. stoljeća, pa su Slovenci 1973. godine u šume pokraj Kočevja naselili šest risova iz Slovačke. Tako je današnja populacija risova u Hrvatskoj i Sloveniji potomak životinja koje su reintroducirali upravo slovenski lovci.

No budući da se potomci tih istih šest životinja međusobno razmnožavaju već 45 godina, nastale su genetske promjene koje prijete njihovu opstanku. Zbog skrovitog načina života znanstvenicima je teško precizno odrediti brojnost ove velike zvijeri, no procjenjuje se da u Hrvatskoj (na području Gorskog kotara, Like i zaleđa) danas živi između 40 i 60 risova, a u Sloveniji samo njih dvadesetak.

- Od devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se pad populacije risova, a za njezino spašavanje nužni su tzv. svježi geni. Naime, čovjek im je staništa pa je njihova populacija u Hrvatskoj i Sloveniji ostala izolirana. Sada je na čovjeku da risovima vrati dug. Moramo veliku pažnju pridati praćenju njihove populacije te im putem ovog naseljavanja iz Karpata omogućiti kontakt s risovima koji im nisu u rodu - objasnio je dr. Vedran Slijepčević, istraživač risova i viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, na nedavno održanom predavanju u Nacionalnom parku Risnjak.

- Trenutačno stanje s populacijom risova u našoj zemlji nije zadovoljavajuće jer su svi hrvatski risovi izrazito visokosrodni, što je izuzetno opasno jer bi, primjerice, bolest opasna za jednog, automatski bila vrlo opasna za sve – naglasio Slijepčević pojasnivši da je takvo stanje, uz još goru situaciju u susjednoj Sloveniji, dovelo do pokretanja EU projekta Life Lynx u okviru kojeg bi u idućih pet godina na područje Dinarida bilo pušteno devet karpatskih risova, a na područje uz talijansko-slovensku granicu njih pet.

Cilj je vezati te dvije populacije što bi, uz nove risove pristigle s područja Karpata, iz Slovačke i Rumunjske, ojačalo 'krvnu sliku' i genetsku strukturu te umanjilo opasnost i nestanak postojeće populacije tih životinja. 

U projekt je uključeno 11 partnera iz pet EU zemalja, a na području Hrvatske tim je projektom zahvaćeno 9.500 četvornih kilometara, od čega 2.000 otpada na područje Gorskog kotara i Učke. 

U okviru projekta, u posljednjih godinu dana provodi se i istraživanja risova pomoću fotozamki, koje je, uz pomoć ljudi s terena - planinara, lovaca i čuvara prirode rezultiralo identifikacijom više od 40 različitih risova od kojih je veći dio njih znan po imenu.

Također, organizirano je i prikupljanje uzoraka za izolaciju DNK kako bi se, među ostalim, utvrdila područja podobna za nove jedinke.

Inače, ris je teritorijalna životinja koja živi sama, a teritorij mužjaka je velik 200 do 400 kilometara četvornih. Risovi žive samo u očuvanom staništu koje im pruža zaklon i hranu. Na goranskom području nalaze se gotovo posvuda – od Fužina i Liča preko Mrkoplja i Begovog Razdolja pa prema Ravnoj Gori i Vrbovskom te, naravno, području Čabra i granici sa Slovenijom.