Najvjerojatnije se radi o velikom sjevernom kitu, on je stalni stanovnik Sredozemlja, ali svakih nekoliko godina zna biti viđen i u Jadranu, rekao nam je dr. Tomislav Gomerčić iz Zavoda za veterinarsku biologiju
SNIMIO DIVA OD 70 TONA
Spektakularna snimka kod Kornata: 'Vidija san kitove u oceanima, ali ne kod Murtera'
U subotu oko 15 sati moreplovac je snimio kita između Murtera i Opata koji je ulaz u Kornate.
POGLEDAJTE VIDEO: Snimio kita kod Kornata
Pokretanje videa...
00:37
- Dug je oko 15 metara i dugo je kružio oko nas. Cijeli život sam na moru, ali nikad kita tu nisam vidio. Vidio sam ga u oceanima. Nikad između Murtera i Opata - rekao nam je Darko Turčinov koji je vozio brod za jednodnevne izlete na Kornate.
Dr. Tomislav Gomerčić iz Zavoda za veterinarsku biologiju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu rekao nam je kako se vrlo vjerojatno radi o velikom sjevernom kitu.
- Najvjerojatnije se radi o velikom sjevernom kitu. Svakih par godina zna biti viđen u Jadranu, ali je stalni stanovnik Sredozemlja. Dakle ima slučajeva da zalaze i do našeg Jadrana što nije pretjerano čudno, no s druge strane jest s obzirom da nije česti gost - kratko nam je rekao dr. Gomerčić.
Veliki sjeverni kit ugrožena je vrsta te je zaštićen zakonom. Njegova prosječna dužina iznosi 20 metara, što je i veće nego ga je procijenio čitatelj koji ga je snimio.
Prepoznatljiv po leđnoj peraji
Prof. dr. sc. Martina Đuras s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također se slaže kako bi to mogao biti upravo veliki sjeverni kit, a čemu u prilog najviše govori boja, način izranjanja, te položaj leđne peraje.
- Ta vrsta je vrlo tamna u području leđa što je vidljivo i iz snimke, i nema nikakvih posebnih boja. Na strani trbuha je bijela odnosno svjetlijih boja, dok se na snimci može vidjeti i karakteristična trokutasta peraja koja se kod velikog sjevernog kita nalazi više straga na tijelu, pa istu možemo vidjeti tek u onom zadnjem dijelu izrona - objašnjava profesorica Đuras, dodajući da se puno istraživanja nad ovom vrstom provodi na zapadnom dijelu Sredozemlja.
- Istraživanja su se vršila pomoću satelitskih odašiljača, koje su pričvrstili na jedinke velikog sjevernoga kita, nakon čega su ustanovili kako imaju migracije koje su vezane za područje sjeverne Sardinije. Prije dvadesetak godina Italija, Monako i Francuska sklopile su sporazum i proglasile dio njihovih zajedničkih mora zaštićenim morskim područjem - dodaje naša sugovornica, zbog čega se na tom dijelu mogu provoditi istraživanja koja mogu pomoći u zaštiti ne samo velikog sjevernoga kita nego i drugih vrsta.
- Veliki sjeverni kit vrlo je velika vrsta, koja može narasti više od 25 metara, a težiti i do više desetaka tona. Zbog toga i nema nekih neprijatelja, no istraživanja na zapadnom dijelu Sredozemlja pokazala su kako su česti uzroci smrti upravo sudari s velikim brodovima - ističe stručnjakinja.
- To su životinje koje se sporo kreću i budu blizu površine na pola minute-minutu kad izranjaju, nakon čega odlaze u dubinu, no često prekasno, zbog čega ih udare i usmrte veliki i brzi brodovi - nadovezuje se i dodaje kako se procjenjuje da ih na zapadnom Sredozemlju ima oko 7000. U istočnom dijelu Sredozemlja nema ih baš previše, a u Jadran, kako kaže, dolaze redovito.
Kod nas ih uginulo četvero unazad 20-ak godina
- Redovito postoje dojave o velikom sjevernom kitu u Jadranu, redovito ih viđamo, a pogotovo u proljeće i ljeto. Sreća je što većina njih nema nikakvu interakciju s ljudima te na isti način izađu iz Jadrana. U zadnjih tridesetak godina, koliko na Veterinarskom fakultetu istražujemo ovu vrstu, imamo zabilježeno četiri slučaja uginuća velikih sjevernih kitova. Prvi je bio 2000. u Karinskome moru, zatim 2002. na otoku Prviću kraj Krka, a iste godine i ispred Palagruže te 2018. na Lošinju - kaže profesorica Đuras ističući kako ti slučajevi nisu uvjetovani ljudskim faktorom te da mnogo pomažu u daljnjim istraživanjima.
- Drago mi je što ga je netko vidio i uspio snimiti, to je lijep doživljaj koji je vrlo rijedak. Ako naiđete na takvu životinju, bolje je zaustaviti plovilo i pričekati, odnosno izbjegavati nagle pokrete, ubrzavanja ili promjene smjera. Ne smijete joj remetiti kretanje i migraciju, odnosno juriti za životinjom. Veliki sjeverni kitovi dugo rone, 15-30 minuta ih nema, nakon čega se vrlo kratko zadržavaju na površini. Ako imate sreću da vam se dovoljno približi, treba uživati u tom trenutku - zaključuje naša sugovornica, koja poručuje kako se sva pravila ponašanja prema morskim sisavcima mogu pronaći na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Kitovi u jadranskom moru nisu prizor koji možete očekivati pri bilo kojem odlasku na more. No plovidbom Jadranom, posebice ako odlazite u dublje more, povećavate si šanse da ćete usput vidjeti neke od lokalnih kitova.
Kitovi u jadranskom moru koje možete vidjeti kod nas su dobri dupin, kratkokljuni obični dupin, glavati dupin, ulješura, prugasti dupin, veliki kit, bjelogrli dupin i Cuvierov kljunasti kit.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
