Hrvati izlaze u kafiće, a većina ne ide u restorane

Pokazalo je to istraživanje GfK instituta. Dok je sjedenje u kafićima rasprostranjena navika za gotovo 50 posto građana, od čega ih 17 posto to smatra svakodnevnim ritualom, a 32 posto rutinom barem jednom tjedno, svega pet posto građana jednom tjedno posjećuje restorane. Više od polovice ispitanika nikada ne odlazi u restorane, u čemu se posebno ističu stanovnici Slavonije i Like. U restorane češće odlaze građani viših primanja, u dobi od 25 do 44 godine, te oni u većim, urbanim sredinama. Istraživanje GfK Grupe za istraživanje tržišta provedeno je u travnju ove godine osobnom anketom u kućanstvima na uzorku od 1000 stanovnika. Istraživanje o načinu provođenja slobodnog vremena pokazalo je da kafiće češće na tjednoj razini posjećuju muškarci (61 posto) te da po dobi prednjače oni od 18 do 24 godine (87 posto), a slijede ih oni od 25 do 34 godine (66 posto). Učestalost posjeta kafićima opada s godinama, a trećina ispitanih nema navike ili potrebe odlaska u taj tip objekata. Osobe s višim prihodima, kako osobnim, tako i prihodima kućanstava, češće posjećuju kafiće od ostalih. Razlike su očite i u regionalnoj podjeli. Na tjednoj razini u kafiće najviše idu Istrani/Primorci (69 posto), zatim Dalmatinci (64 posto), građani Zagreba i okolice (53 posto). Najmanji posjet kafićima zabilježen je u Sjevernoj Hrvatskoj (38 posto) te u Slavoniji i Lici, Kordunu i Banovini oko 35 posto. U klubove ili diskoteke gotovo nikada ne odlazi tri četvrtine građana. Samo 15 posto onih od 18 do 24 godine nikada ne odlazi na takva mjesta, dok se u starosnoj skupini od 25 do 34 godine taj postotak već penje na 43 posto. Kao i kod ostalih ugostiteljskih objekata. Rezultati također pokazuju da se klubovi ili diskoteke češće posjećuju u Zagrebu i Dalmaciji. Kod ispitivanja o konzumaciji pića pokazalo se da više od tri četvrtine u kafićima tijekom dana naručuje kavu dok se navečer preferiraju sokovi i pivo, a u restoranima sokovi i vino.