Čudnovati kljunaš je krznena životinja s pačjim kljunom, plivaćim kožicama i plosnatim repom, koja živi na području Australije i Tasmanije
Čudnovati kljunaš ima gen gmaza, ptice i čovjeka
Objavili su to znanstvenici u časopisu Nature. Ta čudna životinja dugačka 40 cm pripada redu jednootvora, sisavaca koji se legu iz jaja. Njezino je krzno prilagođeno životu u vodi, a mužjak luči otrov sličan zmijskom. Osim toga, čudnovati kljunaš pliva zatvorenih očiju, ušiju i nosnica, oslanjajući se na senzore u kljunu kojima otkriva slaba električna polja što ih emitira njegov plijen ispod vode. A da sve bude još zanimljivije, ženka nema dojke, nego njezini mladunci sišu mlijeko koje luči kroz kožu, poput klokanice. Genom čudnovatog kljunaša predstavlja amalgam karakteristika drevnoga reptila i sisavaca", primijetili su znanstvenici. Neki od njegovih 52 kromosoma, koji se odnose na spolna obilježja, odgovaraju čak i ptičjima, poznatim kao "Z".
- Ta fascinantna mješavina u genomu kljunaša daje nam brojne pokazatelje o funkciji i evoluciji svih genoma sisavaca - naglasio je u priopćenju glavni autor studije Richard Wilson, direktor Centra za istraživanje genoma sveučilišta u Washingtonu. Dodao je da su znanstvenici uspoređujući njegov genom i genom sisavaca mogli proučavati gene koji su sačuvani kroz cijelu evoluciju. Tijekom analize znanstvenici su genom kljunaša usporedili s ljudskim, psećim, mišjim, oposumskim i kokošjim. Čudnovati kljunaš dijeli 82 posto njihovih gena, zaključili su znanstvenici. On ima oko 18.500 gena, odnosno gotovo dvije trećine čovjekovih.