FOTO Ne vjerujte iPhoneu, nije praznik! Evo kako je i zašto Dan neovisnosti postao Dan Sabora

Vladajuća koalicija predvođena SDP-om odlučila je 2001. godine da se Dan državnosti obilježava 25. lipnja, a Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, nekadašnji Dan državnosti, preimenovan u Dan Hrvatskog sabora i postao je radni dan. Nakon devetnaest godina, u studenom 2019., Hrvatski sabor je promijenio kalendar blagdana, što je rezultiralo novim rasporedom neradnih dana.

Prema novom kalendaru, Dan državnosti ponovno je postao 30. svibnja i proglašen je državnim praznikom i neradnim danom. Dan neovisnosti sada se obilježava 25. lipnja, dok je 8. listopada postao Dan Hrvatskog sabora. Oba dana su sada spomendani i više nisu neradni, što nije dobro 'sjelo' mnogima. Naime, 22. lipnja, kada se obilježava Dan antifašističke borbe, često se mogao spojiti s 25. lipnja, stvarajući tako produženi vikend ili priliku za kraći godišnji odmor.

A nije sjelo ni Appleovu iPhoneu koji 8. listopada i dalje prikazuje kao praznik, za razliku od Googlea koji u svom kalendaru praznika i blagdana ispravo navodi Dan Sabora.

Izmjene Zakona o državnim praznicima

- Moramo proći javno savjetovanje u koje se ide već ovaj tjedan. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o blagdanima prezentirat ćemo koalicijskim partnerima u srijedu, a bit će i na stranačkim tijelima. Rješenje je cjelovito, pažljivo osmišljeno, radili smo dugo na tome i konzultirali se - rekao je Plenković novinarima u jesen 2019.

POVIJESNA ODLUKA 1991. Šeks na Dan Sabora: 'Skinuli smo teški mlinski kamen koji nas je 70 godina vukao u ponor'

Vlada je u periodu prije izglasavanja izmjene datuma zagovarala povratak na 30. svibnja, a tadašnji ministar Damir Krstičević rekao je kako se 2020. obilježava 30 godina od postanka Hrvatske države te kako im je cilj Dan državnosti vratiti na 30. svibnja.

- Taj je datum u narodu najbolje primljen. Moj je stav također da je 30. svibnja najbolji datum za obilježavanje Dana državnosti. Očekujem da će to u jesen i službeno biti izglasano u Saboru. Tu inicijativu je uostalom prvi najavio predsjednik Vlade Andrej Plenković - izjavio je Krstičević u kolovozu 2019.

Što, kada i zašto uopće obilježavamo?

Dan državnosti 30. svibnja počeo se obilježavati 1991. godine kao podsjetnik na osnivanje prvog demokratski izabranog Sabora. Ova praksa trajala je do 2001. godine, kada je za vrijeme premijera Ivice Račana došlo do promjena zakona. Od tada se kao Dan državnosti slavi 25. lipnja, budući da je tog dana 1991. Sabor donio odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.

Te godine uveden je i Dan neovisnosti, koji se obilježava 8. listopada, kada je Sabor jednoglasno odlučio o raskidu svih državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.

DAN POVIJESNE ODLUKE: RASKID HRVATSKE I SFRJ 'Sjednicu smo održali u jednoj napetoj i opasnoj atmosferi jer očekivali su se novi napadi'

Mnogi su se protivili toj odluci, smatrajući da bi Dan državnosti mogao postati proslava dolaska HDZ-a na vlast. Naglašavali su da obilježavanje Dana državnosti 25. lipnja ima dublje značenje s obzirom da je tada donesena odluka o samostalnosti i suverenosti Hrvatske. No, unatoč kritikama, odluka je izglasana, pa su danas isti blagdani, ali s izmijenjenim datumima. Neki su postali državni praznici, dok su drugi prestali biti neradni dani.

Iste godine Sabor je također odlučio proglasiti 18. studenog državnim praznikom i neradnim danom u čast Danu pada i žrtve Vukovara.

Umjesto Dana neovisnosti - Dan Sabora

U Hrvatskoj se od 2020. godine 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. 

Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska više ne priznaje niti jedno tijelo bivše SFRJ kao legitimno i legalno, niti bilo koji pravni akt koji dolazi iz te federacije, koja više, kao takva, ne postoji. Ova odluka donesena je nakon što je dan ranije istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Stupanje na snagu te odluke odgođeno je na tri mjeseca prema Brijunskoj deklaraciji od 7. srpnja, na zahtjev Europske zajednice, kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Na dan kada je istekao moratorij, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba, uključujući Banske dvore, gdje je tadašnje državno vodstvo predvođeno predsjednikom Franjom Tuđmanom imalo sjedište. Zbog tih okolnosti i bojazni od mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Do 2020. godine, 8. listopada bio je državni praznik posvećen Danu neovisnosti. Sada je taj datum preimenovan u Dan Hrvatskog sabora i obilježava se kao spomendan.