FOTO Arheolozi na Pelješcu pronašli grčko-ilirsku kacigu staru više od 2500 godina!

Pravo malo blago pronašla je ekipa arheologa na poluotoku Pelješcu. Pronalazak grčko-ilirske kacige, starije od dvije i pol tisuće godina, kruna je četverogodišnjeg istraživanja grobnih gomila na nekropoli Zakotorca. Arheolozi su na tom području bili sretne ruke od kada su došli 2020. na poziv povjesničara Ivana Pamića. Još jednu grčko-ilirsku kacigu otkrili su prve godine, dok je pronalazak druge prava senzacija.

Nakon što su iskopali kacigu, fotografirali su je, a potom su pomno uklonili i najmanji komadić zemlje i kamenčić. Na terenu je u vrijeme iskopa ekipa HTV-a. U Zakotorcu je ukupno tridesetak gomila karakterističnog kružnog tlocrta s nekoliko koncentričnih  vijenaca, a okvirno  se datiraju u 4. st. pr. Kr. Ovakve gomile s vijencima pronalaze  se i u Nakovani na krajnjem zapadu poluotoka Pelješca uokolo gradine Grad, na otoku Korčuli na Kopili kod Blata, te u Poneretvlju, kazao je povjesničar Ivan Pamić. 

Dosadašnji rad otkrio je pravo povijesno blago. U prvoj godini istraživanja u Zakotorcu pronađena je prva grčko-ilirska kaciga, te u susjednom grobu ostaci desetak individua i nalazi  iz 4. st. pr. Kr. Naredna istraživanja pokazala su da se u slojevima ispod ovih grobova nalaze i mnogo stariji  u kojima su pokojnici pokapani u 8.st. pr. Kr. 

Otvaranjem gomile 5 arheolozi su naišli na ostatke iz 4. st. pr. Kr., a u slojevima ispod na starije grobove iz 6. i 5. st. pr. Kr.  Iz tog horizonta dolazi i ova novopronađena kaciga. Ona se nalazila osamljena, osigurana u vertikalnoj poziciji s nekoliko kamena. Radi se o dobro očuvanoj kacigi,  grčko-ilirskog tipa varijante IIIA2-a. Sve kacige te varijante slijede tehnološku uniformiranost koja je obilježila vrijeme druge polovine 6. i početak 5. stoljeća pr. Kr. na širokom području jugoistočne Europe, od Grčke i Makedonije, pa sve do Posavine i Transilvanije. Zbog toga se pretpostavlja da su one izrađivane u više središta, a jedno od tih središta bi mogao biti i  prostor istočne jadranske obale, Dalmacije i Hercegovine.  

Upravo je u Dalmaciji pronađeno desetak kaciga, te još toliko i u Hercegovini. Ove kacige su karakteristične po pravokutnom otvoru za lice ukrašenih rubova, dugim paragnatidama kojima su se štitili obrazi, te dva paralelna grebena na samom vrhu gdje se uglavljivala perjanica, kazao je Pamić.

Pronalazak čak dviju kaciga na jednoj lokaciji svjedoči o moći tadašnje ilirske elite koja je vladala 6. i 5. st. pr. Kr. ovim područjem. Kontrolom pomorskih puteva koji su prolazili između Pelješca i Korčule lokalna elita pribavljala je sredstva kojom je osiguravala svoju moć i prevlast.  Osim same kacige ove godine pronađeni su i drugi nalazi poput brončanih fibula, dijademe i ostalih ukrasa, te osteološki ostaci koji se šalju na antropološku analizu i radiokarbonsko datiranje.