Dok Europa nastoji postati prvi klimatski neutralni kontinent do 2050., Turku i Dijon u skupini su gradova koji žele postići taj cilj dva desetljeća ranije
BRIGA ZA OKOLIŠ
Finski i francuski gradovi zacrtavaju put Europe prema čistoj energiji i potiču druge
Godine 2029. najstariji grad u Finskoj, Turku, proslavit će svoju veliku starost od 800 godina. U isto vrijeme, nada se da će postići još jednu važnu prekretnicu, postati klimatski neutralan. Francuski grad Dijon, udaljen 2000 kilometara, nada se da će isti cilj postići do 2030. godine.
Ova su dva grada članovi Misije za gradove, inicijative EU-a za stvaranje 100 klimatski neutralnih gradova do kraja ovog desetljeća. Turku i Dijon također su vodeći članovi projekta RESPONSE kojega financira EU, kako bi se pomoglo gradovima u zacrtavanju puta prema čistoj energiji.
POGLEDAJTE VIDEO Mikroplatike ima i u Jadranu:
Pokretanje videa...
01:23
Gradovi laboratoriji
„Pronalazimo nove načine za osnaživanje različitih vrsta građana”, rekao je David Goujon, koordinator projekta.
Tri četvrtine stanovnika EU-a živi u gradskim područjima. Diljem svijeta, gradovi čine više od 65 % globalne potrošnje energije i više od 70 % emisija stakleničkih plinova, što ih čini ključnim igračima u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Razvijen je čitav niz zelenih tehnologija, od solarnih panela do četverostrukog stakla, ali odabir najbolje mješavine koja će zadovoljiti posebne potrebe svakog grada daleko je od jednostavnog.
Projekt RESPONSE iznio je gotovo 100 opcija među kojima gradovi mogu odabrati kombinaciju koja najbolje odgovara njihovim specifičnim situacijama. Primjeri uključuju biometan proizveden iz kanalizacijskog mulja, prediktivne kućne termostate i ventilacijske sustave visokih performansi.
Projekt također provodi radionice i hakatone kako bi građane upoznao s dostupnim alatima za uštedu energije, potičući ih da upotrebljavaju manje energije i smanje svoje račune.
Čitav niz opcija testirat će se u Turkuu i Dijonu, dva „grada svjetionika” projekta. Šest gradova prijatelja: Bruxelles (Belgija), Zaragoza (Španjolska), Botoșani (Rumunjska), Ptolemaida (Grčka), Gabrovo (Bugarska) i Severodonetsk (Ukrajina), nastojat će primijeniti naučeno.
Jedan od ključnih ciljeva je stvoriti „pozitivne energetske četvrti” u tim gradovima, što znači da proizvode više energije nego što troše. Konačni cilj je da se na godišnjoj razini proizvede 20 % više energije nego što se potroši, odnosno da se barem postigne pozitivna bilanca.
Lokalne razlike
Ideja je bila pokriti niz gradova s različitim karakteristikama i u različitim fazama na putu održivosti kako bi se testiralo što funkcionira za različite populacije, prema Goujonu, voditelju projekta održivog grada pri Europskom institutu za istraživanje energije (EIFER) u Karlsruheu, Njemačka.
U gradu Turku fokus je na velikoj studentskoj populaciji, jer se u gradu nalazi nekoliko sveučilišta i oko 40 000 studenata. Središnja točka u Dijonu sastoji se od mnogih kućanstava s nižim prihodima s velikom kulturnom mješavinom nacionalnosti.
„Radi se o dvama potpuno različitim svjetovima”, rekao je Goujon.
Projekt RESPONSE nada se da Turku i Dijon mogu nadahnuti druge gradove u Europi da slijede i nadograde njihove primjere.
„Mogli bismo savjetovati Europsku komisiju da su neka od ovih rješenja savršena u uvjetima u Dijonu, druga su vrlo dobra u uvjetima u Turkuu, a zatim susjedni gradovi mogu učiti iz njihovih primjera”, rekao je Monjur Murshed, sukoordinator projekta RESPONSE i viši voditelj projekta za klimatski neutralne zajednice na EIFER-u.
Tijekom proteklih šest mjeseci projekt RESPONSE poduzeo je niz aktivnosti uključujući renoviranje zgrada u Dijonu i Turkuu i ugradnju četverostrukih prozora i solarnih tehnologija.
U oba grada tim testira opcije u zajednici za proizvodnju obnovljive energije. U okrugu Dijon, na primjer, 1100 stanovnika sudjelovat će u inicijativi sakupljanja sunčeve energije u drugoj polovici 2023. godine. Pametna javna rasvjeta i infrastruktura za električna vozila, kao i pametni energetski sustavi temeljeni na oblaku, druge su opcije koje se razmatraju u dva grada.
Što će najbolje funkcionirati trebalo bi postati jasnije u nadolazećoj godini. Goujon i Murshed misle da su ciljevi projekta u vezi s pozitivnom energijom ostvarivi do 2024.
Zelena nabava
Projekt XPRESS kojega financira EU nastoji uvjeriti urbaniste u prihvaćanje rješenja za obnovljivu energiju (OIE) okupljajući mala i srednja poduzeća (SME), javna tijela i krajnje korisnike tehnologije.
Razvijeni alati uključuju pretraživu bazu podataka s natječajima povezanim s OIE i projektima zelene javne nabave u 10 europskih zemalja – Belgiji, Danskoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Portugalu, Slovačkoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Baza podataka ima za cilj olakšati malim i srednjim poduzećima pristup natječajima za OIE i, kao proširenje, povećati usvajanje inovativnih rješenja u gradovima, što dovodi do većih ušteda energije i nižih emisija ugljika.
Projekt XPRESS pokušao je potaknuti javna tijela da sagledaju puni dugoročni utjecaj proizvoda na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa, a ne samo njihovu početnu cijenu.
„Cilj je natjerati vlasti da pišu javne natječaje uzimajući u obzir stvarni utjecaj na okoliš u trošku nabave”, rekao je koordinator projekta Riccardo Coletta iz Agencije za promicanje europskih istraživanja (APRE) u Rimu, Italija. „Ne možete uzeti u obzir samo cijenu koju ćete platiti za uslugu, ili za energiju ili nove automobile za svoju flotu javnog prijevoza.”
Coletta je istaknuo napredak u električnom prijevozu u portugalskom gradu Bragi, za koji je rekao da ima snažnu predanost promicanju zelene mobilnosti kroz razvoj potpuno električnih autobusa, promicanje električnih vozila i izgradnju stanica za punjenje.
Danski otok Samsø, na kojem živi 4 000 stanovnika, još je jedan značajan slučaj. Godine 2007. postao je prvi otok na svijetu koji se u potpunosti napaja obnovljivom energijom. Uključivanje zajednice bilo je ključno za brzi napredak otoka.
Veća se područja mogu graditi na ovim primjerima, prema Coletti.
„Jedan od načina mogao bi biti da počnemo proizvoditi obnovljivu energiju u malim zajednicama, a zatim prodavati energiju drugim zajednicama koje mogu pronaći inspiraciju u ovom primjeru”, rekao je. „To znači promjenu odozdo prema gore, a koja potječe od ljudi.”
Autor GARETH WILLMER
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
MISIJA EU-a: 100 KLIMATSKI NEUTRALNIH I PAMETNIH GRADOVA DO 2030.
Dana 28. travnja 2022. Komisija je objavila 100 gradova EU-a koji će sudjelovati u misiji EU-a za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030., takozvanoj Misiji za gradove.
Tih će 100 gradova biti središta eksperimentiranja i inovacija za zelene, digitalne i uključive transformacije. Lokalne, regionalne i nacionalne vlasti, građani, poduzeća i investitori radit će zajedno kako bi sektori poput energetike, građevine, gospodarenja otpadom i prometa postali klimatski neutralni do 2030.
100 gradova modela bit će središta eksperimentiranja i inovacija kako bi omogućili svim europskim gradovima da slijede njihov primjer do 2050.
Pročitajte više o Misiji za gradove ovdje.
Više informacija
Ako želite znati više, slijedite poveznice u nastavku.
Misija EU-a: Klimatski neutralni i pametni gradovi
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
