Seizmolog je komentirao razorne potrese u Hrvatskoj, ljudsku osjetljivost, ali i istaknuo da su podrhtavanja za naš prostor uobičajena
Fiket: 'Možemo pretpostavljati gdje i koje magnitude će biti potres, ali ne i kad će pogoditi'
Činjenica da su potresi sada slabiji ne znači da neće biti jačih potresa, takva pravilnost ne postoji. To se i pokazuje kroz ovo vrijeme. To je sve normalno da se tu i tamo dogodi potres jači od 3 po Richteru, rekao je danas za "Dobro jutro Hrvatska" Tomislav Fiket. Na pitanje o tome je li ovo vrijeme seizmičkih aktivnosti ili smo više senzibilizirani na potrese kaže da se situacija na petrinjskom području smiruje.
- Situacija na petrinjskom području se pomalo smiruje, to je dobra vijest za sve stanovnike tamo jer sam siguran da su već izmoreni trešnjom. Nadamo se da to ide kraju, da će uskoro prestati. To što su potresi sve slabiji ne znači da neće možda biti neki jači potres, takva pravilnost ne postoji. To se i pokazuje kroz ovo vrijeme. To je sve normalno da se tu i tamo pojavi poneki potres jači od 3 po Richteru- objasnio je- Unutar par godina mogući su broji pottesi, pa onda 100 ili 200 godina ništa.
Istaknuo je i da se u Hrvatskoj razorni potresi događaju u prosjeku svakih 45 gdina, ali da to ne znači da će se dogoditi sada pa tek za 45 godina.
- Može se dogoditi da se u par dana dogode svi, pa se onda ne dogode 100 ili 200 godina. Tih 45 bi se moglo pretvoriti i u svakih 100 godina- objasnio je.
Spomenuo je pokupski potres 1909. godine i vinodolski potres 1916. godine.
- Zna se to dogoditi u povijesti. Sreću smo imali da je posljednji jaki potres bio 1996. godine u Stonu.
Rekao je i da ne možemo predvidjeti kada će doći do potresa. Ističe da možemo predvidjeti određene magnitude na određenom području, no točno vrijeme ne možemo znati. Hrvatska je trusno područje i postoje mjesta na kojima su potresi manje mogući, ali to ne znači da ih neće biti.
- Konkretno, mislim na Istru i Slavoniju. Tamo se isto događaju potresi, ali rjeđe. Živimo u krasnoj zemlji, ali nam je ovakva sudbina da živimo na trusnom području. Nešto smo nažalost morali platiti što se tiče tih potresa- dodaje Fiket.
Ljudi su danas više osjetljivi na potrese jer su češći.
- Prije je bila L'Aquila, strašno i grozno. Nije bilo toliko primijećeno kod nas. Nažalost, sada kada imamo vlastito iskustvo, sada je drugačije.
Spomenuo je i mjesto na kojem dolazi do čak 90 posto svih potresa na zemlji, Pacifički vatreni prsten.
- To je područje gdje se sudaraju te velike ploče, tamo je velika seizmička aktivnost. Japan je najbolji primjer, tamo se događaju potresi koji su mnogo jači nego ovi kod nas, to je naša sreća, ali oni su i puno bolje pripremljeni za takve događaje.
U Japanu postoji sustav ranog upozorenja na potrese. Je li moguće tako nešto primijeniti i u Hrvatskoj?
- Oni imaju te puno jače i duže rasjede i onda oni prate nabiranje i uzdizanje zemljine površine i znaju kada se može očekivati oslobađanje energije. Mi imamo puno manje rasjede i samim time takve podatke ne možemo prikupiti. Tamo štete rade potresi koji su recimo i 300km udaljeni od nekih mjesta, a kod nas je to dosta usko vezano za manja područja gdje su gradovi. Postoji određeno vrijeme između dolaska dva vala u Japanu, koje je upotrebljivo. Kod nas je vrijeme malo, par sekundi.