Evo kako 'pozeleniti' garderobu i smanjiti vlastiti ugljični otisak

Moda je svuda oko nas, u izlozima, na ulicama, u školama, barovima... Osim što ispunjava naše fizičke potrebe, omogućava nam da se izrazimo, prenesemo što osjećamo, istaknemo vlastite stavove, poglede na svijet i vrijednosti. Upravo zato moda i tekstilna industrija imaju potencijal postati perjanica promjena na čijim ćemo krilima živjeti ekološki prihvatljivije i održivije.

Štoviše, ova industrija u posljednjem je desetljeću počela poslovati značajno drugačije nego prije. Jedna od sigurno najvećih promjena u modelu njezina poslovanja bila je osvještavanje problema vlastitoga globalnog negativnog utjecaja. Iz tog su se razloga mnoge modne i tekstilne kompanije okrenule održivosti i zelenim inicijativama, ali za potpunu regeneraciju planeta potrebne su i promjene životnih navika potrošača. Evo kako sve možete pridonijeti promjeni.

1. Manje perite odjeću

Već od svoje proizvodnje tekstil negativno utječe na okoliš jer su za njegovu izradu potrebne značajne količine kemikalija, vode, energije i drugih prirodnih resursa. Prema Svjetskom institutu za resurse, za izradu jedne obične pamučne majice kratkih rukava potrebno je 2700 litara vode! Usporedbe radi, količina je to od koje bi jedna osoba mogla živjeti dvije i pol godine. Uz to, sa svakim kilogramom proizvedene tkanine tvrtke stvaraju 23 kilograma stakleničkih plinova. 

Osim u proizvodnji, odjeća stvara ekološke probleme u ostatku svojeg životnog vijeka. Naime, kad ga perete u perilici rublja, sintetički materijal otpušta mikroplastiku, koja poslije pronalazi svoj put do oceana. Dno oceana sadrži više od 14 milijuna tona mikroplastike, a taj se broj dodatno povećava s tekstilom koji samostalno stvara 500.000 tona mikroplastike godišnje. Pokazalo se da 16% mikroplastike ispuštene u oceane dolazi od pranja sintetičke odjeće. 

2. Koristite ekološki prihvatljiva sredstva 

Kupujte netoksične deterdžente za pranje rublja, koji ne sadrže štetne petrokemijske tvari. Naime, zeleni proizvodi za čišćenje sadrže manje kemijskih sastojaka koji iritiraju kožu, oštećuju odjeću ili zagađuju zrak i vodene putove. A umjesto izbjeljivača koristite bijeli ocat kao prirodnije, nježnije i održivije rješenje.

Iako malo tko to radi, pokušajte uvijek slijediti upute na etiketi. One su iznimno korisne jer pažljivo rukovanje odjećom može povećati trajnost predmeta, a time i umanjiti njihovo nepotrebno bacanje zbog istrošenosti. Postoje još neki trikovi, poput onih da pletivo okrenete naopako kako se ne bi poderalo, a grudnjake i razderane traperice perete u jastučnici. Preporučuje se i rjeđe korištenje sušilice jer sušenje na stalku ne samo da štedi energiju nego je dobro i za vašu odjeću.

3. Ne bacajte nosivu odjeću 

Znate li da odjeća, ako se ne reciklira, uglavnom završi na odlagalištima otpada, gdje se razgrađuje i dulje od 200 godina? Preciznije govoreći, pamuku treba od jedan tjedan do pet mjeseci, lanu dva tjedna, traperu od 10 do 12 mjeseci, vuni od jedna do pet godina, gumi od 50 do 80 godina, najlonu od 30 do 40 godina, poliesteru od 20 do 200 godina, a za spandeks stručnjaci nisu uspjeli odrediti vrijeme raspadanja. I tijekom tog procesa razgradnje mnoge vrste materijala ispuštaju otrovne kemikalije i boje u zemlju te stvaraju staklenički plin metan.

Zato, umjesto bacanja, donirajte odjeću potrebitima ili je prodajte second hand shopovima. A ako tražite neki zabavan način za rješavanje viška odjeće, organizirajte razmjenu odjeće s prijateljima ili otiđite na buvljak i okušajte se u ulozi prodavača. U slučaju da nemate na raspolaganju nijednu od ovih opcija, odnesite odjeću u kontejnere predviđene za reciklažu. 

4. Prenamijenite

Uz malo truda i kreativnosti, stara ili iznošena odjeća može dobiti novu svrhu. Pretvorite stare majice u pokrivač uspomena, a stare džempere u ukrasne jastučnice. Vjerojatno već znate i da duge hlače u trenu mogu postati kratke, a široke majice haljine za plažu. A uz malo vate i dobroga komada tkanine, dobit ćete i razne igračke za svoje najmlađe. No ako nemate nimalo kreativnosti, stara majica uvijek može postati krpa za pod. Važno je samo da tkanina ne završi na odlagalištima, gdje nepotrebno ugrožava cijeli planet. 

5. Kupujte ekološke odjevne predmete

Odjevni predmeti dizajnirani s manjim ekološkim utjecajem na okolinu odlična su opcija za sve koji traže održivost i kvalitetu. A upravo trgovački lanac sportske odjeće, obuće i opreme Decathlon ima takvu ekološku ponudu jer koristi materijale dobivene iz održivijih izvora.

Riječ je o pamuku iz organskog uzgoja, čija metoda uzgoja pomaže očuvati bioraznolikost i plodnost tla te smanjuje rizik od zagađenja podzemnih voda, koji je povezan s tradicionalnim uzgojem pamuka. Koriste i reciklirani pamuk, koji se integrira iz industrijskog otpada ili tekstila na kraju životnog vijeka, s novim pamučnim vlaknima. Ova metoda smanjuje utjecaj uzgajanja novih pamučnih vlakana. Što se tiče poliestera, on je također recikliran jer, reciklirajući plastičnu ambalažu ili tekstilne proizvode za dobivanje poliestera, smanjuje se uporaba naftnih resursa. A uporaba reciklirane plastike osigurava kvalitetu i otpornost proizvoda ovog trgovačkog lanca te omogućuje smanjen utrošak sirovina dobivenih iz nafte.

Osim održivih materijala, dizajneri iz Decathlonova tima koriste proizvodne procese koji manje utječu na okoliš. Primjerice, boje materijale manjom količinom vode. Točnije, kako bi smanjili potrošnju vode pri bojenju tkanina, koriste proces "dope dyed", pri kojem se pigmenti boje integriraju prilikom izrade prediva. Uz to kombiniraju proces bojenja svake druge niti, kojim se također smanjuje potrošnja vode. Riječ je o korištenju dvije vrste niti - jedne obojene, a druge neobojene, što se naziva "bi-ton". 

Iako još nemaju kompletnu ekološku ponudu, posvećeni su misiji da do 2026. godine 100% njihovih proizvoda bude dizajnirano s manjim ekološkim utjecajem na okolinu.