Pala je prodaja nekretnina, cijene idu u nebo, a građani Republike Hrvatske si ne mogu priuštiti stanove u vlastitoj zemlji. Europska komisija upozorava Vladu da je i ona doprinjela takvom stanju
Europska komisija: Subvencija za kupnju prve nekretnine je pridonijela rastu cijena
Prvo je MMF, a sad Europska komisija upozorila Vladu Republike Hrvatske da si građani ove zemlje ne mogu priuštiti stanovanje: najamnine su previsoke, kao i cijene nekretnina. U okviru proljetnog paketa Europskog semestra preporuka državama članicama u pogledu njihovih ekonomskih politika i reformi, Europska komisija upozorava da treba osmisliti mjere za povećanje ponude stanova umjesto subvencioniranja prve kupnje. Subvencioniranje kupovine nekretnina se nije pokazao kao dobra ideja. Navodi se da su nominalne cijene kuća i stanova porasle za 11,9 posto u 2023. (3,7 posto realno), potaknute velikim viškom likvidnosti u bankovnom sustavu nakon ulaska u europodručje, kupnjom stranaca i državnim programom subvencioniranja stanova.
Tako je priuštivost stanova u Hrvatskoj i dalje među najnižima u EU-u. Snažna turistička aktivnost pridonosi trajno niskoj pristupačnosti stambenog prostora. Osim toga, utvrđeno je da program subvencija, uveden 2017. kako bi se pomoglo ljudima da kupe svoj prvi stan, pridonijela ukupnom povećanju cijena stanova i nižoj pristupačnosti, posebno za kupce koji ne koriste subvenciju, ocjenjuje Komisija. Zato je dostupnost stanovanja u 2023. godini lošija nego u 2017., bez obzira na rast prihoda. Komisija Hrvatskoj sugerira da osmisli mjere za povećanje ponude stanova, bolje od subvencioniranja kupnje. MMF pak preporučuje uvođenje poreza na imovinu i ukidanje 'iznimno povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma.' Drugim riječima, snažnije oporezivanje prihoda od najma, koji je postao dovoljno unosan posao da neki građani žive samo od toga, a neki svoje stanare izbacuju tijekom sezone radi turista.
I MMF vjeruje da se Vlada treba usmjeriti na manjak ponude, a ne pomagati potražnji. To uključuje poticanje ponude i bolje iskorištavanje postojećeg fonda nekretnina. No, boje se, s druge strane, da bi se, unatoč znakovima hlađenja tržišta, sektor nekretnina mogao suočiti s ponovnim pritiscima. I Hrvatska narodna banka među najvećim rizicima po stabilnost sustava vidi stanje na tržištu nekretnina, gdje se rast cijena nastavlja, stvarajući potencijalni jaz između tržišne i vrijednosti nekretnina kao instrumenta osiguranja u bilancama banaka prilikom podizanja stambenih kredita.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nakon koalicijskog sastanka je rekao da se pad prodaje nekretnina za 40 posto u prvom kvartalu odnosi na nekretnine čije su cijene niže.
- Znači da je kod dijela građana niže platežne moći doista došlo do pada broja kupoprodaja, a osnovni razlog je rast cijena nekretnina. Većinom su cijenu podigli stranci, a to se dogodilo zbog ulaska u EU, uz to veliki dio nekretnina plaćen je u gotovini. Također porasla je cijena radova, usluga i roba na građevinskom tržištu kao posljedice rasta cijena energenata. U prvih 10 godina svaka država članica EU-a, pogotovo sredozemne države, zabilježile su rast cijena nekretnina između 15 i 20 posto. Mi na to nismo bili imuni i nama se to dogodilo - rekao je.
Kaže da još nije vidio analizu i upozorenja Europske komisije ali u planu je najava nacionalnog plana stambene politike kao odgovor na rast cijena nekretnina
- Mi smo čekali da nam Državni zavod za statistiku dostavni podatke, i sad kad smo ih napokon dobili, predstavit ćemo nacionalni plan stambene politike, odnosno prvu stambenu strategiju u 34 godine hrvatske državnosti, a koja će biti predstavljena prije ljetne stanke Vlade - rekao je.
Na proljeće je spominjao iskorištavanje 600 tisuća nenastanjenih nekretnina, a potom model mrkve gdje bi se vlasnicima nekretnina ponovo nešto subvencioniralo, ovaj put razlika između tržišnog i priuštivog najma. No to je naišlo na kritike jer bi moglo potaknuti još veći rast cijena najma.