EU radi reformu: Hrvatska može dobiti 5 milijardi eura potpore!

Novom reformom europske poljoprivredne politike želi se osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane po pristupačnim cijenama i sa što manje birokracije te zadržati mlade u ruralnim područjima. Hrvatska bi iz toga mogla profitirati s pet milijardi eura. 

Europski parlament raspravljat će idući tjedan na plenarnoj sjednici, koja će se zbog pandemije koronavirusa održati putem video veze, o reformi zajedničke poljoprivredne politike Europske unije (CAP), koja bi se trebala početi provoditi 2023.

Parlament će usvojiti svoje stajalište za pregovore s Vijećem EU-a o tri ključna pitanja - potpori strateškim planovima koje izrađuju države članice, financiranju i nadzoru te zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Po podacima Eurostata, u Europskoj uniji 2016. bilo je gotovo 10,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, od čega su više od 95 posto bila obiteljska gospodarstva, a gotovo trećina njihovih vlasnika bila je starija od 65 godina.

Hrvatska može očekivati gotovo pet milijardi eura 

Govoreći o predstojećoj reformi na konferenciji za novinare putem Zooma, hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP, HDZ) kazala je u petak da bi Hrvatska, po prijedlogu alokacije, mogla računati na gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. Uz to, dogovoreno je da se stopa sufinaciranja za ruralni razvoj podigne sa 70 na 85 posto kad je riječ o nerazvijenim regijama.

Predstojećom reformom Parlament želi osigurati održivu proizvodnju visokokvalitetne hrane, uz što manje birokracije za poljoprivrednike, naglasila je Glavak. Reforma donosi i veću fleksibilnost, veću slobodu za države članice u programiranju mjera te blaže kriterije za investicije u ruralni razvoj, kazala je.

- Želimo zaštititi ruralna područja, milijune obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja održavaju na životu ruralne zajednice i osiguravaju radna mjesta. Tu se posebno referiramo na mlade za koje želimo da ostanu u ruralnim područjima - kazala je, izrazivši nadu da će pojednostavljenje birokracije i način raspodjele sredstava ići njima na ruku.

Glavak je podsjetila da se 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane, upozorivši da se na godišnjoj razini u EU-u baci čak 88 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Hrvatsko kućanstvo baci više od 300.000 tona hrane godišnje, što je u prosjeku 75 kilograma hrane po stanovniku, kazala je. S druge strane, od gladi i posljedica neishranjenosti u svijetu svaki dan umre više od 12.000 ljudi.

Eurozastupnica Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka, Europski konzervativci i reformisti) također je upozorila da je nedovoljna generacijska obnova jedan od većih izazova u poljoprivrednom sektoru zbog čega se svake godine smanjuje broj poljoprivrednika.

Naglasila je važnost razvoja seoskog turizma koji može značajno pridonijeti ruralnom gospodarstvu i generacijskoj obnovi. Smatra također da treba poticati tehnološke inovacije koje mogu biti pokretač promjena u poljoprivredi. U vezi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, kazala je kako je potrebno omogućiti brzu provedbu mjera u slučaju tržišnih poremećaja koje su prilagođene situaciji, kao primjerice sada u koronakrizi.

„Zajednička poljoprivredna politika EU-a trebala bi poboljšati rad poljoprivrednika u Hrvatskoj, ali Hrvatska mora pronaći način da brzo, učinkovito i transparentno” povuče europski novac, poručila je Tomašić.

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi zadnjih godina pad u gotovo svim sektorima zbog pretjeranog jeftinog uvoza i slabe potrošačke snage. Po podacima HGK, poljoprivredna proizvodnja u RH u zadnjih pet godina smanjila se 26 posto, s oko 21 milijarde kuna 2012. na oko 17 milijardi kuna 2019.

Kompromis

Tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), Socijalisti i demokrati (S&D) i liberali (Renew Europe), postigle su kompromis o ključnim elementima reforme zajedničke poljoprivredne politike, kazali su visoki izvori iz Europskog parlamenta na brifingu za novinare ovaj tjedan putem interneta. 

Kompromis bi trebao osigurati ravnotežu između s jedne strane sigurnosti u opskrbi hranom, što se pokazalo jako važnim u aktualnoj pandemiji, te održive poljoprivredne proizvodnje s druge, kazao je izvor iz redova EPP-a. Naglasio je da je jednako tako važna i ravnoteža između održivosti i profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje ako se želi privući i zadržati mlade u poljoprivredi.

- Parlament će se boriti za još više standarde u proizvodnji hrane kako bi se europskim građanima osigurala visokokvalitetna hrana po pristupačnim cijenama - poručio je.

Reforma CAP-a

Europska komisija predstavila je 1. lipnja 2018. zakonodavne prijedloge za reformu zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020., za koju će se izdvojiti nešto manje od trećine ukupnog proračuna EU-a.

Reformom se politiku želi pojednostavniti i modernizirati, s naglaskom na rezultatima i uspješnosti. Dosadašnji isti pristup za sve zamijenit će se fleksibilnijim sustavom koji će državama članicama omogućiti veću slobodu odlučivanja. Reforma se temelji na devet ciljeva koji odražavaju gospodarski, okolišni i društveni stup politike.

Svaka država članica provest će opsežnu analizu svojih potreba i izraditi strateški plan u kojem mora navesti na koji način planira upotrijebiti sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj za ispunjenje tih potreba u skladu s općim ciljevima EU-a i koje će instrumente primjenjivati, te utvrditi vlastite konkretne ciljne vrijednosti.

Potpora dohotku ostat će ključan dio politike. Osnovna plaćanja i dalje će se temeljiti na veličini poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima. Međutim, reformom se želi dati prednost malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te poticati mlade poljoprivrednike da se bave poljoprivredom.

Komisija je predložila višu potporu po hektaru za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i smanjenje udjela primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu te ograničenje plaćanja na 100.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu u cilju pravednije raspodjele plaćanja.

Predložila je i izdvajanje najmanje dva posto sredstava za izravnu potporu dodijeljenih svakoj državi članici za mlade poljoprivrednike, uz financijsku potporu u okviru ruralnog razvoja.

Reforma donosi i veće ambicije u pogledu okoliša i klimatskih promjena. Gotovo 40 posto ukupnog proračuna za poljoprivrednu politiku trebalo bi biti namijenjeno mjerama u području klime.

Poljoprivrednici će se moći dodatno angažirati i bit će nagrađeni ako poduzmu više od obveznih mjera. Države članice EU-a razvit će dobrovoljne ekološke programe radi poticanja poljoprivrednika da provode poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš.