Socijalni fond za klimu, koji bi financijski najugroženije građane i male tvrtke trebao podržati u prelasku na čistiju energiju, mogao bi biti aktiviran već 2024.
NAJAVILI
EU planira do 2024. aktivirati fond za pomoć građanima u prelasku na čistiju energiju
Najavljeno je u četvrtak na raspravi odbora Europskog parlamenta za okoliš te zapošljavanje i socijalna pitanja.
Socijalni fond za klimu jedan je od elemenata paketa Fit for 55 koji obuhvaća zakonodavne prijedloge u okviru Zelenog plana s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.
S obzirom na to da će te mjere kratkoročno donijeti značajno financijsko opterećenje brojnim kućanstvima, posebno u siromašnijim zemljama EU-a, Europska je komisija u srpnju prošle godine predstavila socijalni fond za klimu koji bi trebao pomoći građanima i malim i srednjim poduzetnicima pri ulaganju u čistiju energiju, što se primarno odnosi na nove sustave grijanja i hlađenja, izolaciju kuća te čišći cestovni prijevoz.
“Kada je Komisija krenula s mjerama u sklopu Zelenog plana s ciljem postizanja klimatske neutralnosti, predsjednica von der Leyen rekla je da želi zelenu tranziciju koja nikoga neće ostaviti po strani, a socijalni fond za klimu doprinos je ostvarenju te ambicije”, rekla je na online brifingu u četvrtak ujutro nizozemska europarlamentarka Esther de Lange iz kluba EPP-a, suizvjestiteljica za izvješće o ovom fondu.
De Lange je rekla da je potrebno osigurati i mogućnost predfinanciranja kao i korištenje sistema vaučera kako bi građani lakše dobili pozajmice banaka i subvencije u slučajevima kada se sredstva dobiju tek nakon što je investicija provedena.
Njen kolega iz kluba i drugi suizvjestitelj David Casa je u raspravi Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) u četvrtak poslijepodne istaknuo da je socijalni fond za klimu usmjeren na one kojima je to najpotrebnije.
“Proširili smo stoga popis korisnika fonda, pa sada to mogu biti i mala i srednja poduzeća kao i ugrožene tvrtke koje u svom poslovanju trebaju vozila”, naveo je Casa.
"Sredstva moraju biti na raspolaganju što prije, stoga želimo da fond do 2024. započne s djelovanjem", dodao je.
Posebno je istaknuo problem rasta cijena energenata. “Vidimo koje to probleme stvara, sve smo ovisniji o fosilnim gorivima”, rekao je dodavši da se posebna pozornost posvetila točnom definiranju energetskog i prometnog siromaštva “s obzirom na to da u brojnim državama članicama ove definicije ne postoje”.
“Nadamo se da će nam to pomoći da što bolje usmjerimo mjere", rekao je.
Socijalni fond za klimu ima dvije vrste mjera: izravne potpore dohotku i strukturne investicije.
De Lange je istaknula da će se zalagati da ovu drugu opciju, odnosno podršku građanima u financiranju investicija zelene tranzicije kao što je primjerice izolacija kuća i stanova. “To je dugoročna korist, dok su izravne potpore dohotku jednokratna, a time i kratkoročna korist za građane”, navela je.
No Casa smatra da su, s obzirom na to da je za strukturne investicije potrebno vrijeme, nužna i ova kratkoročnija rješenja. “Smatramo da se 25 posto budžeta treba usmjeriti na izravne potpore dohotku i to u trajanju od tri godine”, rekao je Casa.
Inače je za socijalni fond za klimu predviđen budžet od oko 72 milijardi eura za razdoblje do 2032. Stope financiranja će se mijenjati i ovisit će, između ostaloga, i o PDV-u pojedine zemlje članice, rečeno je na raspravi.
Mjere se planiraju provoditi u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima, a dio sredstava namjerava se usmjeriti na edukaciju i dodatno osposobljavanje radnika.
U raspravi odbora Europskog parlamenta istaknuto je da je pri dodjeli sredstava potrebno razmotriti ne samo razlike između država ovisno o njihovom BDP-u, već i njihov dosadašnji doprinos u smanjenju emisija.
“Glavno načelo trebalo bi biti da zagađivač plaća. Mislim da je pošteno reći da su građani najsiromašnijih zemalja oni koji daju najznačajniji doprinos smanjenju emisija”, rekao je zastupnik socijaldemokrata Petar Vitanov.
Zastupnica France Jamet iz Kluba zastupnika Identitet i demokracija iznijela je kritike na račun fonda, istaknuvši da su upravo dosadašnje politike EU-a odgovorne za nemogućnost građana da osiguraju sredstva za prelazak na čistiju energiju.
“Slobodna tržišna utakmica uništava poduzeća, milijuni ostaju bez posla, proizvodimo jako lošu hranu, a proizvode je ljudi koji su robovi. Vaša politika najsiromašnija domaćinstva tjera iz kuća jer si ne mogu priuštiti energente i moraju jesti uvezene proizvode koji ne odgovaraju okolišnim standardima kojih se drže naši proizvođači. I sada želite da se ovaj socijalni klimatski fond financira sredstvima sustava koji je doveo ljude do svega ovoga”, navela je Jamet.
Kada je riječ o financiranju fonda, europarlamentarci su se dotaknuli i ETS-a (Emission Trading System, Sustav EU-a za trgovanje emisijama) te su neki od njih istaknuli da novac iz ETS-a 1 treba usmjeriti u socijalni fond za klimu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
