U odnosu na prošlu godinu, u školama je 5500 više djece koja nemaju za topli obrok, no iz europskih fondova i za njih su na svu sreću namaknuli novac...
EU nam daje novac da bi sva gladna djeca imala svoj obrok
Ministarstvo socijalne politike objavilo je da će za ovu godinu izdvojiti više od 32,6 milijuna kuna za gladnu djecu u školama, a prvi put su dobili i 13,6 milijuna kuna iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).
Tim novcem će financirati besplatne obroke za 23.000 djece iz 636 osnovnih škola u svim županijama Republike Hrvatske. Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić najavile su u ponedjeljak potpisivanje ugovora u okviru Poziva za dostavu projektnih prijedloga “Osiguravanje školske prehrane djeci u riziku od siromaštva” za novac iz fonda, a riječ je o 22 ugovorena projekta. Uključila se i zaklada Hrvatska za djecu, koja će financirati objede u devet županija čiji je koeficijent razvijenosti veći od 75 posto. Naime, županije s višim koeficijentom prema europskim uvjetima ne mogu konkurirati na tom natječaju.
Prošle godine tadašnja ministrica socijalne politike Milanka Opačić i predsjednica humanitarne udruge Portal dobrote Sanja Bijonda potpisale su ugovor kojim su država te razni dobrotvori i donatori osigurali topli obrok za 17.500 učenika u 597 osnovnih škola kroz projekt “Da niti jedno dijete u Hrvatskoj ne bude gladno”. Država je novac namaknula iz sredstava Hrvatske lutrije, a iznos je u konačnici također bio oko 32 milijuna kuna.
Na činjenicu da brojni mališani u Hrvatskoj na nastavu dolaze gladni upozorili smo još 2014. godine. Politički vrh tada je problem negirao i nazvali su to “akcijom 24sata” tvrdeći da ne pišemo istinu te da u Hrvatskoj nema gladnih. No suočeni sa stravičnim brojevima i statistikama morali su popustiti i iznaći novac te riješiti problem. Prema podacima UNICEF-a, u Hrvatskoj živi oko 60.000 djece ispod granice siromaštva, a stručnjaci Ministarstva obrazovanja u prvoj anketi koju su proveli ustanovili su da 10.000 djece cijeli dan u školi boravi gladno jer nemaju za objed.
Taj broj se povećavao s vremenom jer su se brojni roditelji bojali stigmatizacije djece zbog siromaštva i jednostavno se nisu prijavili. Tadašnja ministrica Opačić objavila je natječaj kojim je problem gladne djece svalila na udruge civilnog društva jer su one kroz svoje projekte trebale skrbiti o djeci, a država bi im samo plaćala račune. Neke organizacije civilnog društva tada su izrazile nezadovoljstvo jer su smatrale da se problem školske prehrane i briga o najranjivijim skupinama treba odvijati kroz državu i državne institucije jer sva djeca moraju imati jednaka prava i uvjete školovanja.
Za razliku od države, civilne udruge također nemaju toliku mrežu ni rasprostranjenost da bi kvalitetno skrbile o djeci u svim krajevima Hrvatske jednako. No natječaj se nije obustavio i njime su kroz udruge lani pokrili obroke za 17.500 školaraca. Taj zadatak podnijela je udruga Portal dobrote, čija je predsjednica Sanja Bijonda prva reagirala na naše reportaže o gladnoj djeci te je organizirala humanitarnu akciju za prikupljanje novca kako bi najtežim slučajevima platila objede za cijelu godinu.
Također, dio udruga upozorio je kako u Hrvatskoj postoje 82 škole koje uopće nemaju kuhinju ni organiziranu prehranu u školi, pa nisu obuhvaćene mjerama ministarstva. Vatrogasnim mjerama i taj su problem rješavali u hodu. Uoči izbora sve političke opcije tvrde da će i dalje skrbiti o mališanima koji nemaju za objed u školi.