Erlić: Bez europskih fondova hrvatski BDP bio bi 8 posto manji do kraja 2030. godine

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) bit će osam posto veći do kraja 2030. nego što bi bio da nema pomoći iz europskih fondova stoga se Zagreb zauzima za nastavak snažne kohezijske politike EU-a, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić. “Kohezijska politika je ključna politika za financiranje projekata u Hrvatskoj koji se realiziraju iz europskih fondova i zato smo izrazili naše snažno stajalište da želimo sačuvati snažnu kohezijsku politiku i u budućnosti nakon 2027. godine”, izjavio je Erlić nakon sastanka Vijeća EU-a na kojem su sudjelovali ministri država članica zaduženi za koheziju.

Glavna tema sastanka bila je kohezijska politika nakon 2027. godine, to jest nakon isteka sadašnjeg sedmogodišnjeg programskog razdoblja.

“Nakon 2027. želimo da kohezijska politika ostane jednako važna kako bismo mogli nastaviti koristiti fondove EU-a koji su ključno pogonsko gorivo za razvoj Hrvatske”, istaknuo je ministar, dodajući da ta sredstva pomažu zemlji da ubrzano sustiže razvijenije od sebe.

Erlić je rekao da će, prema izvješću Komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, hrvatski BDP do kraja ovoga desetljeća biti veći za 8 posto nego što bi bio da nema kohezijskih sredstava.

SKOK U 3. TROMJESEČJU Hrvatski BDP porastao za 3,9 posto. Plenković: Raste oko četiri puta brže od prosjeka EU

Komisija za sljedeći sedmogodišnji proračun u razdoblju od 2028. do 2034. razmatra ideju da se korištenje kohezijskih sredstava uvjetuje provedbom reformi i investicija, na sličan način kako se odobravaju sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Sada se kohezijska sredstva odobravaju na temelju ispunjavanja unaprijed dogovorenih kriterija, dok se sredstva iz fonda za oporavak od pandemije dodjeljuju nakon što se ispune reforme i ključne etape u nacionalnim planovima država članica. Za takvu reformu bit će potrebna suglasnost svih država članica, a mnoge od njih su zabrinute da bi to dovelo do centralizacije upravljanja europskim sredstvima, odnosno do smanjenja uloge lokalnih i regionalnih vlasti u odlukama o trošenju tih sredstava.

Ministar Erlić ističe pozitivno iskustvo korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, naročito bržu provedbu reformi i s njima povezanih investicija i da bi to trebalo zadržati i u budućoj kohezijskoj politici. Istodobno treba zadržati uključenost svih dionika na lokalnoj i regionalnoj razini u planiranju i provedbi planova za korištenje europskih fondova.

“Želimo sačuvati tu karakteristiku i za budućnost kohezije jer smatramo da je njezina dugoročna vrijednost uistinu dobra za ujednačeni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske”, rekao je Erlić.