Američki gangsteri trljali su ruke kad je na današnji dan 1920. na snagu stupila prohibicija. Ta Vladina odluka polučila je totalni kontraefekt. Konzumacija alkohola porasla je na jednu od najviših razina u povijesti
PRIJE TOČNO 100 GODINA
Enormno skupa farsa: Dan kad je zabranjen alkohol u SAD-u...
Milijune dolara gangsteri su zarađivali na ilegalnoj prodaji alkohola punih 13 godina i 11 mjeseci koliko je trajala prohibicija. Osim neviđene eksplozije organiziranog kriminala koji je tada doživio svoj vrhunac, došlo je i do velikog porasta političke i policijske korupcije i mita.
Samo par godina nakon njenog uvođenja, u Americi je bilo više ilegalnih barova nego što je prije bilo saloona i gostionica.
Svi su bili protiv 'vražjeg alkohola'
- Borba oko prohibicije u Americi trajala je desetljećima. Protivnici 'Vražjeg alkohola' argumentirali su kako je pijanstvo korijen svega zla u društvu. Posebno je u radničkim obiteljima bilo uobičajeno da muškarci na dan kada dobiju plaću dio svoje bijedne nadnice odmah poloču, a onda dolaze kući i iskaljuju svoj bijes na svojoj obitelji. Alkohol je bio tema oko koje su se mogli složiti borci za ženska prava, socijalni konzervativci, socijalisti, fundamentalistički propovjednici, čak i Ku Klux Klan - piše Philipp Blom u svom djelu Rastrgane godine.
Pobornici prohibicije bili su sigurni, ističe Blom, kako će trezvena Amerika značiti sveopću sreću, bez troškova vrijednih spomena.
'Gotovo da i neće biti kršenja zakona', izjavio je jedan visoko rangirani newyorški policajac. Političari i aktivisti isto su tako razmišljali.
- No ispostavilo se naravno da to neće biti tako jednostavno. Možda se radilo o samozadovoljstvu, možda i o pomanjkanju političke volje no Ured za prohibiciju, koji je bio odgovoran za provedbu tog novog zakona, otpočetka je bio nedovoljno financiran i imao je premalo kadrova.
Tisuću i petsto agenata trebalo je nadzirati čitav teritorij Sjedinjenih Država, uključujući obale i granicu dugu 8.891 kilometar, najdulju na svijetu, između Kanade i Sjedinjenih Država. Ti preopterećeni službenici primali su plaću između 1.200 i 2.000 dolara godišnje, manje od smetlara, te je bilo gotovo zajamčeno da će ih nekoliko novčanica nagovoriti da tu i tamo zažmire na jedno oko - objašnjava Blom u svojoj knjizi.
Godišnje izdavano 300.000 liječničkih recepata za viski
Motivi iza prohibicije bili su moralne i zdravstvene prirode, no umjesto da se njom potpuno eliminira ili barem smanji konzumacija alkohola, Amerikanci su počeli piti više nego ikada. Uveli su je s uvjerenjem da će smanjiti ili čak ukloniti socijalne probleme vezane uz alkoholizam, kriminal, duševne bolesti i siromaštvo. Kada je na snagu stupio zakon poznat kao Volstead Act, alkoholno je piće bilo i jasno definirano - svako sa sadržajem alkohola većim od 0.5 posto
Tijekom prohibicije upotreba alkohola bila dopuštena tek u religijskim obredima ( upotreba vina pri katoličkoj Misi) ili u medicinske svrhe.
- Za liječnike i ljekarnike prohibicija je bila sjajna poslovna prilika. Uskoro je godišnje izdavano 300.000 liječničkih recepata za viski, a jedan je liječnik procijenio da su njegovi kolege na toj inovativnoj terapiji zaradili oko 40.000.000 dolara. I proizvođači vina bili su blagoslovljeni na sličan način. Nikad prije nisu imali toliko narudžbi za misno vino, iako je od toga vrlo malo viđeno u blizini oltara. Domišljati proizvođači grožđa su uz to nudili koncentrirani sok od grožđa za kućnu upotrebu, koji, kad bi se pomiješao s vodom i dovoljno dugo stajao iznenada počeo fermentirati. Vlastita proizvodnja je postala popularan hobi i važan dodatni izvor zarade za nebrojene obitelji - navodi autor u Rastrganim godinama.
Krijumčarenje iz Kanade bilo je prejednostavno
Navodi, kako su se vlasti trudile svim silama držati korak s tim inovacijama pa je 1921. godine zaplijenjeno 95.933 ilegalnih pecara rakije, kazana i drugih instalacija.
Do 1930. taj se broj gotovo utrostručio, a te je godine uništeno 151.416.471 litara rakije, vina, piva i drugih alkoholnih pića - vrh goleme alkoholne sante leda. U Rusiji je također bila slična situacija kad je car 1914. zabranio prodaju votke 'za sva vremena' i kad je preko noći niknulo na desetke tisuća ilegalnih pecara.
- Nakon 1920. Kanada je uvozila četiri puta više viskija iz Europe nego prije, no istovremeno je potrošnja ostala ista. Duž granice, usred pustog i divljeg krajolika, na svakih 14 kilometara pa i više bio je po jedan službenik pa je stoga krijumčarenje bilo gotovo prejednostavno. Lincoln C. Andrews, zamjenik ministra financija, koji je nadzirao provedbu prohibicije, pretpostavljao je da njegovi agenti nalaze samo oko pet posto ukupne prokrijumčarene robe - opisuje stanje u SAD-u dvadesetih godina Phillip Blom.
Ilegalnost je promijenila i ponašanje gostiju
Vrlo brzo je postalo jasno da je prohibicija jedna farsa, k tome enormno skupa. Sudovi su bili preplavljeni procesima, do 1929. uhićeno je 500.000 ljudi zbog kršenja zakona o prohibiciji, a zatvorska populacija bila je dvaput veća od prvobitno planiranog broja. Većina američkih građana nije željela prohibiciju i jednostavno je nisu htjeli poštivati.
- Kad su saluni zatvorili svoja vrata i nestali iz slike američkih gradova, otvorili su se novi, diskretniji etablismani koji se nisu vidjeli direktno s ulice. Bili su skriveni iza fasada restorana, frizerskih salona ili drugih obrta, a žedni suvremenici prvo su bili podvrgnuti ispitivačkom pogledu vratara, prije nego što bi ih pustio u jedan od speakeasyja, gdje im je praktički bila ispunjena svaka želja. Doduše, uvijek je postojala opasnost od uhićenja no to je u konačnici samo doprinijelo tome da je ponuda speakeasyja dobila neodoljivi dašak rizika. Ilegalnost je promijenila i ponašanje gostiju.
Prije nego što je prohibicija stupila na snagu konzumacija je alkoholnih pića u javnosti bila rezervirana gotovo isključivo za muškarce. No sada, daleko od osuđujućih pogleda susjeda i poznanika, i žene su otkrile atmosferu opasnog glamoura tih klubova gdje nisu samo pile nego su i pušile cigarete, slušale jazz glazbenike i plesale opasno bliske plesove, katkad s obojenim partnerima. Sve što je vani bilo zabranjeno imalo je posebnu privlačnost. U speakeasyjima milijuni Amerikanaca otkrili su jednu novu slobodu, nehajan prezir prema svim društvenim konvencijama i kršenje zakona kao svakodnevnu naviku - objašnjava Blom u svom djelu te dodaje kako jem golemi broj potencijalnih mušterija dao je povoda beskrupuloznim poduzetnicima da zadovolje postojeću potražnju i bez blagoslova vlade.
Al Capone: Samo zadovoljavam potrebe javnosti
Najslavniji od njih živio je u Chicagu i predstavljao se na svojoj posjetnici kao trgovac rabljenim namještajem. Njegovo ime bilo je Alphonse Capone. On i njegovi kolege uvidjeli su dvoličnost sustava.
'Ja zarađujem novac tako što zadovoljavam potrebe javnosti', komentirao je.
'Ako ja kršim zakon, onda su i moje mušterije, među njima stotine najboljih ljudi Chicaga, jednako krivi kao i ja. Jedina razlika između njih i mene je što ja prodajem a oni kupuju. Svi kažu da sam krijumčar. Ja za sebe kažem da sam poduzetnik. Kada ja prodajem rakiju, to je kriminal. Kada ju moji kupci serviraju na srebrenom pladnju negdje na Lake Shore Driveu, to je gostoprimstvo.
Prohibicija je ukinuta 5. prosinca 1933. nakon apela predsjednika Franklina Roosevelta za malo više "zdravog razuma" i za "veće obrazovanje građana u umjerenoj potrošnji alkohola."
Tog dana su Amerikanci napokon opet mogli reći, bez ustručavanja, 'Bottoms Up!' (Ispijmo do dna).
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
