U 2021. godini svi glavni izvori obnovljive čiste energije, koji uključuju hidroelektrane, solarnu energiju, vjetar, biomasu i geotermalnu energiju, proizveli su 38% ukupne svjetske električne energije. Time su uspjeli premašiti količinu energije proizvedene iz ugljena, koja je iznosila 36,5%, izvijestio je Global Electricity Review 2022. Ovo je značajna promjena jer daljnje korištenje nafte, plina i ugljena dovodi do onečišćenja zraka i vode, degradacije zemljišta i štetnih emisija koje uzrokuju neželjene klimatske promjene.

Uz to, prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), obnovljivi izvori energije bili su 2020. godine najjeftiniji izvor energije u svijetu. Ovaj brzi pad troškova omogućio je posljednjih godina mnogim zemljama da povećaju svoje proizvodne kapacitete obnovljive energije, a uz porast cijena fosilnih goriva, ova vrsta izvora energije postaje zaista odlična i dugoročna investicija. 

1. Energija vjetra

Vjetar je jedan od najbrže rastućih i najkorištenijih izvora obnovljive energije na Zemlji. Riječ je o čistom izvoru energije koji uzrokuje minimalno zagađenje i čija je cijena od 1980-ih pala za nevjerojatnih 90%. Vjetroelektrane mogu biti visoke i do 90 metara, a jedna komercijalna turbina može napajati do 600 domova. Ova vrsta obnovljivog izvor energije uz to je odličan način popunjavanja radnih mjesta. Naime, trenutno oko 1,3 milijuna ljudi diljem svijeta već radi u sektoru vjetroelektrana, a prema Globalnom vijeću za energiju vjetra, ova djelatnost može potencijalno stvoriti posao za četiri milijuna ljudi do 2030. godine. 

A znate li da je, unatoč tome što je najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, Kina svjetski lider kad je riječ o energiji vjetra - proizvodi više od trećine globalne proizvodnje energije vjetra? A kad bi se cijeli svijet prebacio na ovaj obnovljivi izvor energije, stručnjaci su izračunali da bi bilo potrebno dati u pogon oko 3,9 milijuna turbina. Usporedbe radi, taj bi broj zauzeo površinu malo manju od Španjolske.

2. Sunčeva energija

Sunce je još jedan besplatan izvor energije, kojeg zapravo na Zemlji ima najviše. Da samo u jednom satu iskoristimo svu dostupnu sunčevu energiju, sve potrebe čovječanstva za energijom bile bi zadovoljene za cijelu godinu. Baš kao i za vjetar, cijena ovog obnovljivog izvora energije značajno je pala, pa nije čudno da se, s vjetroelektranama, proizvodnja solarnih izvora energije više nego udvostručila od 2015. godine. Od 2019. godine cijena solarne energije postala je niža od cijene fosilnih goriva. 

Osim što je odlična za novčanike i povećava vrijednost nekretnine, ova vrsta energije pogoduje našem zdravlju. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 4,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje uzrokuje onečišćenje zraka. A budući da je solarna energija čista energija i smanjuje emisije ugljičnog dioksida, njezina bi primjena mogla znatno smanjiti ovaj ekološki i zdravstveni rizik.

3. Vodne snage

Hidroenergija je jedan od najstarijih izvora energije, koji generira snagu kad tekuća voda okreće kotač ili turbinu. Prema nekim nalazima, korištenje hidroenergije umjesto fosilnih goriva za proizvodnju električne energije pomoglo je u posljednjih 50 godina spriječiti stvaranje više od 100 milijardi tona ugljičnog dioksida. Hidroelektrane trenutno proizvode oko 20% svjetske električne energije i 90% svjetske obnovljive energije, a zemlja predvodnica u korištenju hidroenergije je Norveška, u kojoj 99% energije dolazi iz 20 velikih hidroenergetskih projekata. Samo jedan izvor te hidroenergije može napajati glavni grad Oslo godinu dana.

A jeste li možda znali da je u Hrvatskoj izgrađena jedna od nekad, prema snazi i proizvodnji, najvećih hidroelektrana u Europi? Riječ je o hidroelektrani Kraljevac, koja je danas spomenik tehničke kulture i ove godine slavi 110. obljetnicu postojanja. Uz nju, Hrvatska elektroprivreda u svom sustavu ima još tri “dame” stogodišnjakinje - hidroelektrane Ozalj, Jaruga i Miljacka, od kojih su posljednje dvije i dan danas u funkciji te rade unutar područja Nacionalnog parka Krka.

4. Biomasa

Biomasa je obnovljivi organski materijal koji dolazi od biljaka i životinja te se može pretvoriti u energiju. Izvori biomase za energiju uključuju drvo i otpad od prerade drva, poljoprivredne usjeve i otpadne materijale te životinjski gnoj i ljudske otpadne vode. Iako trenutno čini tek malo više od 6% europske opskrbe energijom, predviđa se da će se potrošnja moderne bioenergije udvostručiti u sljedećih 20 godina. Najveću proizvodnju biomase daju šumarstvo i drvoprerađivačka industrija, a najveći udio bioenergije u EU imaju Njemačka, Francuska, Italija, Švedska i Velika Britanija.

S obzirom na to da se svaki otpadni proizvod može pretvoriti u energiju biomase, zanimljivo je istaknuti da je i izmet odličan potencijalan izvor bioenergije. Iako zvuči čudno, recikliranje ljudskog izmeta predstavlja golemu prednost. Prema izvješću koje je izradilo Sveučilište Ujedinjenih naroda u Japanu, kad bi se sav ljudski izmet pretvorio u biomasu, mogao bi opskrbiti električnom energijom 138 milijuna kućanstava. Upravo je ove godine ovaj potencijal prepoznala i Australija, koja je pokrenula prvo mjesto na južnoj hemisferi na kojem ljudski otpad pretvaraju u obnovljivu energiju.

5. Geotermalna energija

Geotermalna energija je toplinska energija koja se nalazi ispod površine Zemlje, u njezinu središtu, i može iznositi oko 5000°C. Većina te energije nastaje prirodnim radioaktivnim raspadom elemenata, a može se koristiti za pretvorbu u električnu energiju te za grijanje i hlađenje kućanstava. Ova je vrsta energije, uz to, izrazito pouzdan izvor energije jer znanstvenici mogu predvidjeti izlaznu snagu geotermalne elektrane s izuzetnom točnošću, a to nije slučaj sa solarnom energijom i vjetrom, kod kojih vremenske prilike igraju ključnu ulogu. 

Globalni kapacitet geotermalne energije u stalnom je porastu već više od desetljeća te je prošle godine premašio 15,6 gigavata. Država koja je sigurno svjetski lider u korištenju ove vrste energije je vulkanski aktivna zemlja Island, gdje zapravo svu električnu energiju proizvode iz obnovljivih izvora energije. Geotermalna energija napaja oko 90% nacionalnog centralnoga grijanja i 30% električne energije, a hidroenergija čini ostalih 70% električne energije.

Među obnovljive izvore energije u hrvatskom zakonu spadaju i potencijalna energija plime i oseke i morskih valova te toplinska energija mora. Prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska do 2030. planira povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4%, a do 2050. taj bi udjel trebao iznositi 65%.