Cijenu koju plaćaju hrvatski građani jednog i drugog energenta su višestruki niži nego što su na burzi. To je dobro za građane, ali je dugoročno neodrživo, rekao je
NOVA POSKUPLJENJA?
Energetski stručnjak: Ne treba praviti dramu i paniku, cijene treba stupnjevano povećavati
Energetski stručnjak Zoran Miliša za RTL komentirao je otkud nam nafta i plin te koliko bi ih mogli plaćati u budućnosti.
Kućanstva struju plaćaju 16 posto skuplje, a plin 10 posto. Miliša je otkrio čeka li nas na jesen nova drama.
- Nema drame i panike. Ono što je trebalo prijašnjih godina napraviti to je stupnjevano povećavanje cijene energenata jer cijenu koju plaćaju hrvatski građani jednog i drugog energenta su višestruki niži nego što su na burzi. To je dobro za građane, ali je dugoročno neodrživo. Stupnjevano povećavanje, a ne pravljenje drame, je rješenje koje bih preporuči. Isto tako ako tržište bude padalo, treba smanjivati - kazao je.
Komentirao je i navode novog ministra gospodarstva da je Hrvatska među članicama Europske unije koje su najmanje ovisne o ruskom plinu.
- Izgradnjom LNG terminala je to definitivno istina. Mi smo država koja najmanje ovisi jer imamo više dobavnih pravaca preko kojih možemo dovesti plin koji smo u prošlosti dobavljali iz Slovenije i Mađarske, a većinom je to bio ruski plin. Sada imamo mogućnost zamjene u potpunosti za potrebe Hrvatske LNG plinom - kazao je.
'Budućnost je zelena i obnovljiva'
Osvrnuo se i na tvrdnju da ako Njemačka smanji termostat za 2 stupnja, da nam više ne treba ruski plin.
- To je djelomično istina. Smanjila bi se potreba za plinom kao energentom, ali to ne bi riješilo problem ovisnosti. To bi riješila zamjena plina za druge emergente. Tomu se Hrvatska i Europa odredila, budućnost je zelena i obnovljiva. Tome trebamo težiti, a kako ćemo to napraviti to ovisi o nama - kazao je.
Smatra da u Hrvatskoj imamo premalo solarnih elektrana i vjetroparkova, ali da za njihovu gradnju nije prekasno.
- Moramo stvoriti preduvjet, to je osnovni dio koji trebamo popraviti. Infrastrukturu treba ubrzati da bi se mogli priključiti solari i vjetar. Tome služi HEP, Fond za oporavak i izgradnju, novac postoji i trebamo ga iskorištavati. Onog trenutka kada veliki investitori budu mogli i hoće investirati u tako nešto, oni moraju imati mogućnost priključiti se. Kapital postoji. Uz cijene energenta ima više nego zainteresiranih investitora u vjetar i solar koji će nam omogućiti neovisnost - kazao je.
'Ako bi sada isključili nuklearne elektrane u Europi, ruski plin bi bio minoran problem'
Prokomentirao je i tvrdnju Tonćija Tadića da su budućnost nuklearne elektrane.
- Tranzicijski period o kojem nitko ne govori, on će trajati 10 do 15 godina. Hoćemo biti zeleni, ali to ne možemo napraviti odmah. U tom tranzicijskom periodu nuklearna energija i plin su proglašeni čistim energentima i njih ćemo trebati. Ako bi sada isključili nuklearne elektrane u Europi, ruski plin bi bio minoran problem - kazao je.
Na kraju je komentirao i trebali li netko u Hrvatskoj početi građanima govoriti ono što rade Nizozemska i Njemačka po pitanju energenata.
- Ako počnete govoriti o štednji, a ne o način kako ćete nešto zaraditi, to je kao da gasite veliki šumski požar vatrogasnim aparatom. Moramo početi štedjeti, ali i proizvoditi sami. Ljudi koji imaju mogućnost gradnju solarnih elektrana, ugradite ih na krovove, smanjite ovisnost o cijeni energenata u budućnosti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko se ljudi griju na plin ili drva, napravite dizalici topline iz solarnih elektrana i računi se neće prepoloviti nego se smanjiti na 10 ili 20 posto trenutnih. Uz ove cijene energenata koje vidimo i nećemo više u budućnosti viđati jer će biti višestruko više, povrati se smanjuju na 4-5, maksimalno 6 godina - zaključio je Miliša.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
