Energetski otporna Europa: Baltičke zemlje žele proizvoditi sedam puta više energije

Zemlje Baltičkoga mora žele do 2030. godine proizvoditi 20 gigavata električne energije offshore vjetroelektranama, što je sedam puta više nego sada, rekao je u četvrtak danski veleposlanik u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen na tiskovnoj konferenciji povodom potpisivanja deklaracije iz Marienborga.

„Ideja je bila da se Baltičko more pretvori u regionalni energetski hub, da se iskoristi ta regija i tamošnje iskustvo kako bi se stvorila sigurna, održiva i energetski otporna Europa”, rekao je Frijs-Madsen, dodavši da je to u skladu s energetskim ciljevima Unije.

Deklaraciju iz Marienborga potpisale su 30. kolovoza Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Finska i Švedska, a njezina je svrha ojačati energetsku suradnju i okončati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

„Očito da je uslijed ne samo neopravdane, već i brutalne i krvave ruske agresije na Ukrajinu, ... teško govoriti o pozitivnim kolateralnim učincima. No, jedan od njih je ojačano europsko jedinstvo i ubrzanje energetske tranzicije, koja je nužnost ususret klimatskim promjenama”, rekao je njemački veleposlanik Christian Hellbach.

Kratkoročno, ruska će energije bit zamijenjena povećanim uvozom goriva pomorskim putevima, uključujući ukapljeni zemni plin (LNG), stoji u tekstu Deklaracije.

Poljski veleposlanik Andrzej Jasionowski naglasio je da je opskrba energijom temelj sigurnosti i podsjetio na Inicijativu triju mora, u sklopu koje su Poljska i Hrvatska izgradile svoje LNG terminale.

„Neke su zemlje prije mnogo godina mislile da je dobro kupovati relativno jeftin plin i naftu od Rusije, a mi smo ih upozorili da Rusija koristi prirodne resurse kao oružje. Nažalost, bili smo u pravu”, rekao je Jasionowski, dodavši da za razliku od nekih zemalja, Poljska namjerava graditi i nuklearne elektrane.

Veleposlanica Švedske Diana Helen Madunić istaknula je zabrinutost zemalja članica Unije glede nadolazeće zime i cijena energenata.

„Ovo je prilika da se ubrza tranzicija u održivije društvo, da se razmotri pitanje energetske učinkovitosti. Za nas je bitno da ovo učinimo zajedno. Švedska nije velika zemlja, no ako surađujemo s Unijom i partnerima izvan nje, možemo ostvariti golemi učinak i trebali bismo ugrabiti ovu priliku”, dodala je Madunić.

Suradnja Hrvatske i Finske

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu Julije Domac rekao je da Hrvatska kao najmlađa članica Unije ima odgovornost prenijeti europski duh suradnje i zelene energije na ostatak regije.

„Mi smo također zabrinuti zbog zime. Hrvatska je vlada najavila neke mjere, neke od njih će subvencionirati cijenu energije, što predstavlja olakšanje, no na tome ne bi trebao biti naglasak. Subvencije za fosilna goriva nisu dobra poruka, morali bismo misliti dalje od toga”, rekao je Domac.

Domac je dodao da se nada da će hrvatska vlada pronaći način da se „ubrzaju procedure”, a Hrvatska pozicionira kao vođa regije u smislu zelenih energetskih projekata.

„Moramo se otarasiti ruskih energenata, no istodobno moramo podupirati zelenu energiju. Želimo surađivati i s Hrvatskom.

Prošli su mjesec hrvatska tvrtka Encro i finski fond Taaleri Energia SolarWind II odlučili izgraditi vjetroelektranu u blizini Zadra”, podsjetio je, pak, finski veleposlanik Kalle Johannes Kankaanpää.

Kankaanpää je rekao da će ta elektrana početi s radom iduće godine i da će električnom energijom opskrbljivati 85 tisuća kućanstava, što je opisao kao konkretan primjer suradnje.

(Hina) xbem ydj