Ebola: Bolest siromaštva ili je epidemija zavjera farmaceuta?

Kronologija:

Virus ebole desetljećima u Africi istražuju kao biološko oružje i, prema nekim izvorima, njegovo aktualno širenje krenulo je iz jednog američkog laboratorija u Sierra Leoneu, kaže dr. Lidija Gajski, autorica knjige “Lijekovi ili priča o obmani”. 

Ta internistica već dugo govori kako zdravstvenim sustavom vlada farmaceutska industrija te kaže kako to što nadležni, među ostalima i predsjednica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ističu opasnosti od te bolesti, zatim intenzivno izvještavanje o epidemiji ebole, a osobito praćenje oboljelih koje su dovezli u SAD u navodno teškom stanju, a koji su nakon primjene eksperimentalnog lijeka ozdravili, upućuje na to da je riječ o globalnoj marketinškoj kampanji. 

- Njezin je cilj stvaranje straha i panike kako bi se osigurala financijska, politička i javna potpora privatnim kompanijama za što brže stavljanje u primjenu pretpostavljenih lijekova i cjepiva, a time i njihova zarada - kaže dr. Lidija Gajski.  

I dok se dio javnosti bavi teorijama zavjere, Victor Inem, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije, koji djeluje kao regionalni savjetnik u afričkim zemljama pogođenima ebolom, kaže kako je, prema posljednjim podacima, virus do sada pokosio više od 1000 ljudi, i to uglavnom u Gvineji, Liberiji te Sierra Leoneu. 

- Zaraza je u Nigeriju ‘uvezena’ iz Liberije i nije toliko raširena. Točnije, zabilježeno je 13 zaraženih i petero umrlih. Nigerija je, usto, dobila pohvale za to kako je epidemiju stavila pod kontrolu - kaže Inem za 24sata te nastavlja: 

- Ebola je vrlo zarazna, no ta se bolest ne prenosi lako. Osim toga, nakon što je nedavno u Španjolskoj umro 75-godišnji svećenik zaražen ebolom, dvoje Amerikanaca koji se liječe eksperimentalnim lijekovima i 29-godišnja medicinska djelatnica iz Velike Britanije preživjeli su infekciju. To pokazuje da ima rješenja - kaže Inem u odgovoru za 24sata. 

No to rješenje, dodaje, mora biti brzo jer virus ebole blokira imunološki sustav, pa se tijelo ne može suprotstaviti bolesti. Zato bi svaka medicinska pomoć dobro došla.

- Jedan od problema s kojima su u Nigeriji suočeni je nedostatak zdravstvenog osoblja koje bi radilo s oboljelima, no tamo je situacija i dalje bolja nego u Liberiji, Gvineji i Sierra Leoneu jer su standardi zdravstvenog sustava nešto bolji - dodaje Viktor Inem. 

- Kad bi motivi globalnih političkih i zdravstvenih upravljača doista bili humanost i pomoć čovječanstvu u liječenju i prevenciji zaraznih bolesti, to bi radili sasvim drukčije: primjenom mjera koje unapređuju uvjete života u siromašnim zemljama kroz poboljšanje prehrane, stanovanja, higijensko-sanitarnog standarda i kroz bolju edukaciju - zaključila je internistica Lidija Gajski.