Dujmić više nije autorska elita, a prije je zarađivao 500.000 kn

Glazba je zvonka radost za one koji slušaju, a još je veća za one koji je stvaraju. Mnogi pjevači ili članovi benda ujedno su autori pjesama koje izvode, no ima i onih koji su “u sjeni”. Nemaju bend i ne nastupaju, no neki zarađuju i mnogo više od onih kojima pišu pjesme. Još do prije nekoliko godina kod nekih, rijetkih, iznosi koje su na godinu dobivali na ime autorskih prava bili su milijunski. Danas najizvođeniji autori ne zarađuje sedmeroznamenkaste cifre, no oni iz vrha, pogotovo deset najizvođenijih, ne bi se trebali žaliti na godišnje apanaže. Oni su napisali nekoliko stotina pjesama, neki su ih počeli stvarati prije 40 godina. Neki su si tako već odavno osigurali “mirovinu”...

Čak 63,620.924,53 kune uprihodili su autori kao autorske naknade za 2017. Najveći dio toga kolača dijeli top 10 hrvatskih autora. Svaki od njih, doznajemo, dobio je između 300.000 i 700.000 kuna, a najbolji od najboljih navodno su Tonči Huljić (57) i Husein Hasanefendić Hus (65).

U stopu ih slijede Ante Pecotić, Boris Đurđević, Miro Buljan, Miroslav Škoro, Neno Belan, Predrag Martinjak, Vjekoslava Huljić i Zlatan Stipišić Gibonni. Oni su, prema podacima ZAMP-a, najslušaniji hrvatski autori i “ubiru” najviše novca. Ostatak novca ide na ostale autore, članove ZAMP-a.

Nakon mnogo godina iz vrha najizvođenijih autora ispao je Rajko Dujmić (64). S više od 700 glazbenih uradaka još do nedavno zarađivao je gotovo pola milijuna kuna. No ta su vremena, čini se, iza njega. Osim Novih fosila, čiji je osnivač i s kojima je ostavio najdublji trag, s grupom Riva i pjesmom “Rock me baby” pobijedio je na pjesmi Eurovizije 1989., mnogo je radio i za Srebrna krila... 

- Autorski honorari su poput plaća radnika, privatna stvar svakog autora, zarađeni temeljem privatnog prava intelektualnog vlasništva, pa HDS ZAMP te podatke javno ne smije objavljivati – rekao nam je Milan Majerović Stilinović, savjetnik u ZAMP-u. 
Dodaje da su gotovo isti ljudi na tom popisu već zadnjih nekoliko godina jer je odreda riječ o autorima s velikim brojem hitova kroz protekla desetljeća, a iznimno su aktivni i dalje. 

- Svaka pjesma svom autoru ‘donosi zaradu’ već od prvoga komercijalnoga korištenja. Više uspješnih pjesama znači više novca - kaže Majerović Stilinović.

Najizvođenija pjesma u 2017. godini bila je “Sve u meni se budi” Ante Pecotića, u 2016. Gibonnijeva “Onako, od oka”, u 2015. “Tango” Ivana Dečaka i njegova benda Vatra. 

– Za 2018. godinu nisu još dostavljeni, pa ni obrađeni svi podaci, ali je vjerojatno da će to biti ‘Ako te pitaju’ Tončija i Vjekoslave Huljić te Petra Graše - rekao je Majerović Stilinović.

Uz “Sve u meni se budi” top 10 pjesama, prema podacima ZAMP-a, u 2017. su “Bezimeni” i “Život nije siv” Mije Dimšić, Damira Bačića i Branimira Jovanovca, “Zaljubila sam se” Nenada Borgudana i Alena Križaja,  “Reno 4” Mile Kekina i Darka Krznarića, “Dani i godine” te “Vrati me” Nine Badrić i Predraga Martinjaka, “1000 ljudi” Predraga Martinjaka i Ante Pecotića, “Opet se smijem” Huseina Hasanefendića te “Neka ti plove brodovi”.

Već su mi ti počeci u magli, ali bilo je gala. Cijeli svijet bio je pred nama, a mi smo stvarali glazbu, svirali i uživali, rekao nedavno Hus, frontmen Parnog valjka.

I danas kaže da je najsretniji kad sklada i piše. S vremenom mu se to isplatilo.

- Meni je rock’n’roll bio strast i ljubav, ništa me drugo nije zanimalo od moje 15. godine, a uz tu posvećenost glazbi s vremenom je došao i novac - prisjeća se Hus.

Nedavno su, ni krivi ni dužni, bili u središtu “skandala”. Na Radio Splitu pustili su jingl s pjesmom Parnog valjka “Prokleta nedjelja”. Išao je nekoliko trenutaka prije religijske emisije, pa su se slušatelji žalili, a na radiju su se ispričali i snimili novi, “prikladniji” jingl... A širok je spektar toga za što sve autori pjesama dobivaju novac.

- Autoru zaradu donosi i javno izvođenje pjesama uživo, na koncertima, priredbama, njezino korištenje u jukebox sustavima, na internetskim servisima i slično. Pri tome nije važno koji izvođač izvodi tu pjesmu, to može biti jedan ili više njih na različitim stranama zemlje ili svijeta istodobno: autor ili njegov tim zato i prijavljuju nova djela u HDS ZAMP, koji te podatke prosljeđuje svim svjetskim društvima s kojima izmjenjuje podatke. Tako i društvo koje ostvaruje prava u Brazilu ili Njemačkoj zna kojemu našem autoru, posredstvom ZAMP-a, poslati honorar za korištenje njegovih pjesama na njihovu teritoriju - pojašnjava Majerović Stilinović.

ZVJEZDANI CJENIK Sami određuju honorare: Seve za gažu utržila 50 tisuća eura

Iznos koji će autor dobiti ovisi o nizu parametara. Najvažniji je broj emitiranja i izvođenja, potom doseg i veličina radijskih i TV postaja na kojima se pjesma vrti te iznos koji pojedina postaja uplaćuje za komercijalno korištenje autorskih glazbenih djela. Jedno emitiranje pjesme na radijskoj postaji s nacionalnom koncesijom autoru može donijeti veće tantijeme od, primjerice, deset emitiranja na maloj, lokalnoj postaji s ograničenim dosegom. Također, jedno televizijsko emitiranje na nacionalnoj razini donosi više od jednog radijskog emitiranja na nacionalnoj razini.

- Autorska imovinska prava traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti. Nakon smrti autora njegova prava prenose se nasljednicima, temeljem pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju, pa tako oni postaju nositelji autorskih prava preminulog autora u trajanju od 70 godina - ističe Majerović Stilinović.

U Hrvatskoj gotovo 10.000 ljudi ili pravnih subjekata redovito ili povremeno ostvaruje autorsku naknadu temeljem korištenja njihovih glazbenih djela, bilo da su autori glazbe, teksta, aranžmana, publisheri, izdavači ili nasljednici pokojnih nositelja prava. No naravno da i tu ima “rupa”, nije sve uvijek čisto, a kako kažu neki, ponekad se zakidaju i kolege.

- Zbog logističkih razloga redovito se pojavljuju sitna odstupanja tih naknada u odnosu prema očekivanjima autora. Ja sam tipičan primjer glazbenika koji je zakinut za dio autorskih prava mojih zabavnih pjesama jer ih kolege glazbenici koji ih izvode jednostavno ne prijavljuju, pa ja samim time ne dobivam novac - žalio se već prije nekoliko godina Nenad Ninčević, a stanje se nije značajno popravilo.

Dodaje da bi iznosi njegove zarade bili i dvostruki da kolege pjevači na terenu korektno prijavljuju njega kao autora glazbenih djela koja izvode.

- Iz perspektive izvođača, autora i diskografa mogu reći da su uloženi veliki napori kako bi glazbenici dobili svoj dio kolača. Osobno podržavam i pozdravljam ovaj sustav preraspodjele novca jer od toga i sam živim - rekao je nedavno Zrinko Tutić.

U Hrvatskoj je praksa da iznos tantijema dijele autor(i) teksta i glazbe u omjeru 35 posto prema 65 u korist autora glazbe. Zbog toga nije rijetkost da se glazbenici potpisuju kao autori glazbe premda to zapravo nisu. Svojedobno je Marko Perković Thompson (48) priznao da je potpisan kao autor glazbe za pjesmu “Iza devet sela ”, koja je neodoljivo podsjećala na ABBA-in hit “Super Trooper ”.

Neki su zaradili pozamašan novac na samo jednom stihu. Najpoznatija autorica tekstova na ovim prostorima, Marina Tucaković (65), za samo jedan stih u pjesmi “Zora je” zaradila je više od 800.000 kuna.

- Pjesmu mi je napisao pokojni Đorđe Novković i nekoliko smo se puta posvađali zbog naslova pjesme. Prvo smo je nazvali ‘Jovane, zora je’, pa ‘Milane, zora je’. Posljednja verzija, ‘Zora je’, ispala je konačna. Na kraju sam pozvala Marinu Tucaković, koja je napisala samo jedan stih, a to je ‘Suza je iz oka kanula’, i na tom stihu zaradila pozamašan novčani iznos - ispričala je izvođačica tog hita Neda Ukraden (68).

NITKO IM NE MOŽE ODOLJETI: Žene rođene u ovim horoskopskim znakovima su najveće zavodnice