Prije pet godina, u vrijeme velike migrantske krize, Ministarstvo gospodarstva tvrdilo je kako u roku od 24 sata može zbrinuti mnogo ljudi.
Država našla samo 21 kontejner u skladištu, a za šatore tvrde da ih nitko, pa ni Trut, nije tražio!
Uz sudjelovanje drugih, Ministarstvo gospodarstva - Ravnateljstvo za robne zalihe može dodatno zbrinuti još 15.000 izbjeglica opremom za zbrinjavanje (deke, jastuci, jastučnice, plahte) u zidanim objektima poput vojarni, hostela, hotela i slično - rekao je tadašnji glasnogovornik ministarstva dodajući kako Ravnateljstvo može u svrhu zbrinjavanja izbjeglica “uputiti više od 1500 šatora različitih veličina, 9000 ležajeva, 7500 vreća za spavanje, više od 20 tisuća deka, jastuka i plahti te razne vrste hrane, cjelodnevne suhe obroke, paštete, juneće meso, riblje konzerve, brašno, mlijeko i jaja u prahu, tjesteninu, vodu i razne druge vrste mesa i gotovih jela. Robne zalihe također imaju zalihu hrane dostatnu za 50.000 ljudi minimalno 30 dana”.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI: Misterij kontejnera
Pokretanje videa...
Hrane za 50.000 ljudi
Ta je izjava djelovala vrlo dojmljivo, no nakon dva petrinjska potresa demantirao ju je život. Ministarstvo, odnosno Robne rezerve na Baniju nisu poslali ni jedan šator. Poslali su 21 stambeni kontejner, 517 kreveta, 45 agregata, tonu mesnih narezaka i 2000 suhih obroka. Iz EU i Turske stiglo je ili stiže 217 stambenih kontejnera, 1003 šatora, 5570 kreveta, 3685 vreća za spavanje, 501 grijalica, dok Južna Koreja šalje 10.000 testova na COVID-19, objavio je Jutarnji list.
Ministar Tomislav Ćorić osvrnuo se na ove podatke.
- U ovom trenutku u robnim zalihama imamo oko 1600 šatora, koji su dostatni za kapacitet od 25.000 ljudi, a vreća za spavanje i u znatno većim količinama - rekao je ministar i dodao: “Niti za šatorima niti za vrećama u proteklih pet, šest, sedam dana nisu izražene nikakve potrebe, iako smo određenu količinu i jednog i drugog dopremili na teren. Mi te opreme imamo dovoljno, ali postavlja se pitanje jesu li ti šatori adekvatni za ovakve vremenske prilike. Temperatura je po noći ispod nule i ljudi ne mogu funkcionirati u šatorima”.
No ostaje nejasno zašto su primili tolike šatore i vreće za spavanje iz inozemstva. Najveća je potreba za kontejnerima. Ćorić je napomenuo kako Ravnateljstvo za robne zalihe raspolaže s 298 kontejnera, koji su nakon zagrebačkog potresa i širenja epidemije raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj. Od toga je 201 u bolnicama za potrebe testiranja na COVID-19, 76 su postavljena nakon potresa u Zagrebu, a 21 preostali kontejner poslan je na potresom pogođeno područje. Ravnateljstvo nabavlja još 41 kontejner koji će do kraja tjedna biti poslan građanima čije su kuće i stanovi stradali.
300 kontejnera dovoljno?
- U normalnim okolnostima, s 300 i nešto kontejnera svaka država zatvara svoje potrebe - rekao je Ćorić, ali nas su pogodile tri katastrofe i okolnosti nisu normalne. Osim toga, Hrvatska je na trusnom području i nema zemlje s ovakvim karakteristikama tla koja ima dovoljne zalihe kontejnera. Na potresom pogođenom području trenutačno bi bilo potrebno oko 1500 kontejnera. Ministar je rekao kako je “razvidno da proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj ne mogu u skoro vrijeme to proizvesti”.
Građani - iz Hrvatske, ali i iz EU - su nasreću sami poslali goleme količine hrane, pa nitko nije ostao gladan, ali građani ne mogu slati kontejnere. Pojavila su se i nagađanja o nenamjenskom korištenju dijela kontejnera iz robnih zaliha. Prema tvrdnjama anonimnih izvora iz Grada Zagreba, dio kontejnera na Markuševcu služi kao ostave, dok su neki već prije korišteni uz granicu kao sklonište za ilegalne radnike u trenucima inspekcija.
Odgovornost je na Plenkoviću
- Odgovornost za propuste je na Ćoriću, Savjetu za robne rezerve i Plenkoviću. Vlada je znala da na lageru nema kontejnera, a vreće za spavanje, dnevni suhi obroci i šatori su očito imali lažirana stanja kod privatnih skladištara - rekao nam je jedan bivši ministar.
Te tvrdnje čekaju provjeru nadležnih. Robne rezerve nekoliko su puta bile mjesta velikih muljaža, koje nikad nisu sudski sankcionirane, pa su naknadna “kreativna korištenja” rezervi izraz uvjerenja o dopustivosti takve prakse.
POGLEDAJTE VIDEO: