Primorac prednjači i po iznosu dobivenih donacija, dobio je čak 314.000 eura. Na drugom je mjestu Selak Raspudić sa 70.300 eura, na trećem Kekin s 39.100 eura, na četvrtom Tokić Kartelo s 35.300 eura...
Dragan Primorac daleko najviše potrošio na kampanju: Stigla su izvješća, evo kako stoje drugi...
Od osam kandidata za predsjednika Hrvatske, Dragan Primorac (HDZ i partneri) najviše je potrošio, ali i najviše dobio od donatora za svoju izbornu promidžbu, najmanje je trošio i najmanje donacija dobio Mostov kandidat Miro Bulj, pokazuju njihova financijska izvješća.
Izborni troškovi Dragana Primorca do 20. prosinca dosegnuli su 774.400 eura, od mogućih 1.061.782 eura, koliko na cjelokupnu promidžbu može potrošiti svaki od kandidata. Od donatora je dobio 314.000 eura, pokazuje izvješće koje je u ponedjeljak objavljeno na stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Među Primorčevim donatorima može se pronaći i Andrej Plenković, koji se 'isprsio' s 2000 eura...
Po izbornim troškovima na drugom je mjestu Zoran Milanović, aktualni predsjednik koji želi i drugi mandat, a kojeg podupire SDP s partnerima, a koji je potrošio 167.000 eura. Treća je kandidatkinja Možemo Ivana Kekin (109.500 eura), četvrta nezavisna Marija Selak Raspudić (104.000 eura), peti nezavisni Niko Tokić Kartelo s potrošenih 78.000 eura.
Daleko iza njih su kandidatkinja stranke Domino Branka Lozo koja je na promidžbu potrošila 29.800 eura, nezavisni Tomislav Jonjić s potrošenih 11.900 eura te Bulj sa 6.200 eura.
Primorac od donatora dobio 314. 000 eura, Bulj 503 eura
Primorac prednjači i po iznosu dobivenih donacija, dobio je čak 314.000 eura. Na drugom je mjestu Selak Raspudić sa 70.300 eura, na trećem Kekin s 39.100 eura, na četvrtom Tokić Kartelo s 35.300 eura. Jonjić je od donatora dobio 19.300 eura, Milanović 8.400 eura, Lozo 1.030 eura, a Bulj samo 503 eura.
Na listi donatora Selak Raspudić nalazi se i Vinko Kojundžić.
Koliko će predsjednički kandidati uistinu potrošiti, pouzdano će se znati nakon što objave završna izvješća o financiranju promidžbe, a što moraju učiniti 30 dana nakon održanih izbora, dakle zaključno s 28. siječnja 2025. godine.