Jesen i zima će, kaže prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača, biti mirna ako se zadrži postojeći dominantni, omikron soj korona virusa. No svaki je virus nepredvidiv, i teško je sa sigurnošću reći u kojem će smjeru pandemija ići
Dr. Trobonjača: Vrlo je važno da se stariji od 60 ipak cijepe trećom, ali i četvrtom dozom!
Kakva nas pandemijska jesen očekuje, odnosno kako bi se virus mogao ponašati?
Sudeći prema prethodne dvije pandemijske godine, sa dolaskom jeseni i ove godine možemo očekivati porast broja novoinficiranih, a time i drugih epidemijskih parametara, poput ukupnog broja inficiranih, broja ljudi u bolnicama pa i broja preminulih. U kojoj mjeri će se to događati, ovisi o soju virusa koji će se širiti. Ukoliko se zadrži postojeći BA.5 Omikron virusni soj, neće biti većeg porasta,
zbog činjenice da se taj soj značajno širio našom populacijom tijekom proteklih ljetnih mjeseci i da je veći broj ljudi stvorilo imunost protiv njega. Ukoliko se pojavi i proširi neki novi soj, moguć je i veći rast intenziteta epidemije, no ne u onoj mjeri kojoj smo svjedočili tijekom jeseni 2020. i 2021. godine, zbog činjenice da je naša populacija bila izložena djelovanju više različitih sojeva, a većim dijelom je cijepljena i jednim dijelom docijepljena. Tako stvorena imunost mogla bi nas štititi od težih posljedica epidemije. Ipak, ne smijemo zaboraviti da dio naših ljudi teško stvara imunost protiv ovog virusa ili je brzo gubi. Stoga uvijek postoji dio populacije koji je posebno izložen djelovanju virusa i može stradati, bez obzira što je Omikron virus nešto blaži od prethodnih sojeva i što generalno gledajući izaziva slabije simptome, manju učestalost hospitalizacija i smrti.
Bi li se, i tko trebao cijepiti trećom, a tko četvrtom dozom? Jesu li treća i četvrta doza cjepiva prilagođenog omikronu potrebni mlađima od 60?
Bilo bi važno da se ljudi stariji od 60 godina docijepe četvrtom dozom ili trećom ako do sada nisu docjepljivani. Trebali bi se docijepiti i svi ljudi koji pate od kroničnih bolesti, poput dijabetesa, hipertenzije, pretilosti, kao i drugih kroničnih bolesti, poput plućnih, srčanih i bubrežnih bolesti te različitih sistemskih bolesti kao što su autoimunosne bolesti. Osobe koje se nalaze na imunosupresivnoj terapiji ili liječenju od raka također bi se trebale docijepiti, bez obzira što u principu teže razvijaju imunost po cijepljenju. Na koncu držim da je svim ljudima iz opće populacije potrebno ponuditi mogućnost docjepljivanja, i pozvati ih da se tim činom dodatno zaštite prije jeseni i zime.
Hoće li, prema Vašem mišljenju, biti potrebno uvođenje epidemioloških mjera, i kojih?
Protuepidemijske mjere u određenoj razini i dalje su na snazi u zdravstvenim institucijama, što je i razumljivo. No u općedruštvenim događanjima one nisu propisane i držim da će, obzirom na postojeću epidemijsku situaciju, tako i ostati, naravno pod uvjetom da se epidemijska slika ne pogorša. U slučaju pojave i širenja novih sojeva virusa, pogoršanja epidemijskih parametara i pogotovo u slučaju prekomjernog opterećivanja zdravstvenog sustava, protuepidemijske mjere kao jedan od temeljnih instrumenata za suzbijanje epidemije uvijek stoje na raspolaganju.