Dr. Roić: 'Alkohol u ranoj dobi oštećuje mozak, a posljedice se vide kad dijete odraste'

Osim dječaka (15), u petak navečer smo primili još petero djece s intoksikacijom etilnim alkoholom. Svi su dobro. Četvero smo otpustili, u tijeku je otpust zadnja dva pacijenta. Toksikološki nalazi na eventualne droge kod svih su negativni. Naši liječnici proveli su standardne mjere dijagnostike i terapije i imali smo jednu lavažu želuca, rekao nam je ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj Goran Roić.

ZADNJI DAN ŠKOLE Zagreb: Maloljetnik popio litru votke, bio je u teškom stanju

Kako smo pisali u petak, stotine maloljetnika na Jarunu, Bundeku, ali i u mnogim zagrebačkim parkovima, uz alkohol su slavili zadnje dane nastave. Učenik (15) popio je litru votke i u ozbiljnom stanju dovezli su ga u Klaićevu bolnicu.

- Za djecu i mlađe od 18 godina alkohol je vrlo opasan. Mozak u razvoju veoma je osjetljiv na alkohol i, ako se uzima u ranoj dobi, može izazvati i trajne posljedice. Alkohol utječe na hipokampus, osjetljivi dio mozga odgovoran za osjećaje, pamćenje i učenje. Alkohol oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke živčanim stanicama. Alkohol utječe na kanale koji reguliraju protok kalcija u staničnoj strukturi te u stanice ulazi dva puta više kalcija nego što je normalno, što uzrokuje gubitak krajnjih živčanih završetaka i poremećaj moždane funkcije - kaže nam dr. Roić i dodaje: 

Alkohol je najčešće korištena 'droga' među mladima.

Alkohol utječe i kod odraslih na sposobnost opažanja i donošenje odluka. U dječjoj dobi, te nuspojave su još opasnije.

- Za djecu i mlađe od 18 godina alkohol jest alkohol je jako opasan; mozak u razvoju jako je osjetljiv na alkohol i ukoliko se uzima u ranoj dobi može izazvati i trajne posljedice. U dječjoj dobi to je još opasnije jer djeca nisu zrela i nema ju razvijene sve svoje spoznajne i iskustvene vještine i sposobnosti (npr. sposobnost donošenja promišljenih odluka i sl.), pa konzumiranje alkohola u toj dobi bitno utječe na kognitivni i psihoemocionalni razvoj, a što se u kasnijoj dobi teško ili nikako da nadoknaditi - objašnjava dr. Roić. 

Alkohol utječe na osjetljivi dio mozga odgovoran za osjećaje, pamćenje i učenje. Utjecaj alkohola je izraženiji na djeci, a ostavlja trajne posljedice. 

-  U kasnijoj dobi, konzumacija alkohola tijekom djetinjstva može uzrokovati višu incidenciji drugih psihičkih bolesti i poremećaja poput depresije, poremećaja ponašanja, poremećaja pažnje. Alkohol oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke živčanim stanicama. Alkohol utječe na kanale reguliraju protok kalcija u staničnoj strukturi te u stanice ulazi 2 puta više kalcija nego što je normalno i to uzrokuje gubitak krajnjih živčanih završetaka i poremećaj moždane funkcije. Za najveći dio živčanih vlakana, oštećenje nije trajno, ali ne oporave se sve funkcije. 

Česte posljedice su gubitak pamćenja, rizična seksualna ponašanja, popuštanje u školi, promjene ponašanja, konflikti s vršnjacima i okolinom u pijanom stanju ili pak problemi sa zakonom.

- Prošireno je je vjerovanje među mladima da je alkohol neophodan za dobru zabavu i opuštanje. Alkohol i dječja dob nikako ne idu zajedno. Iz navedenih razloga, za mlade i djecu u razvoju NE postoji sigurna ni dozvoljena doza alkohola. Briga, edukacija i preventiva je najbolji lijek za ovaj problem - objašnjava. 

Smatra se, kaže, da je oštećenje mozga slično oštećenju jetre.

- Stanice se oporavljaju, ali one nisu iste kao prije. Nakon oporavka one su strukturalno promijenjene, što rezultira promjenom u prijenosu poruke i promjenom u načinu rada mozga. Česte su posljedice gubitak pamćenja, rizična seksualna ponašanja ili vožnja pod djelovanjem alkohola, popuštanje u školi, promjene ponašanja, konflikti s vršnjacima i okolinom u opitom stanju ili problemi sa zakonom - kaže dr. Roić.